Filozofija egzistencije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: mn:Экзистэнциализм
m r2.6.4) (robot Dodaje: kk:Экзистенциализм
Redak 70: Redak 70:
[[jv:Èksistènsialisme]]
[[jv:Èksistènsialisme]]
[[ka:ეგზისტენციალიზმი]]
[[ka:ეგზისტენციალიზმი]]
[[kk:Экзистенциализм]]
[[kn:ಅಸ್ತಿತ್ವವಾದ]]
[[kn:ಅಸ್ತಿತ್ವವಾದ]]
[[ko:실존주의]]
[[ko:실존주의]]

Inačica od 24. kolovoza 2011. u 23:47

Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).

U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se danski filozof 19. stoljeća Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.

Elementi egzistencijalističkih pogleda

Dva elementa koja definiraju egzistencijalističke poglede jesu:

  • briga za postojanje, tj. osoba u ljudskom stanju
  • naglasak na značajnosti pojedinca.

Egzistencijalizam naglašava još nekoliko pojmova, poput naglašavanja slobode, zatim sloboda podrazumijeva odgovornost i ističe brigu za smrt, jer je pojedinac sam i potpuno nezamjenjiv


Predstavnici