Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 4: | Redak 4: | ||
== Kritika == |
== Kritika == |
||
*[[Klaus-Peter Willsch]] u odnosu na prvostupanjsku osudu generalu [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], u kojoj se za pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana posthumno utvrđuje da je sudjelovano u "udruženom zločinačkom pothvatu" usporeduje slučajem iz [[897]]. kada je papa [[Stjepan VI.]] dao exhumirati leš pape [[Formoz]]a, staviti na ispitivanje i posthumno ga proglasilo krivim |
*[[Klaus-Peter Willsch]] u odnosu na prvostupanjsku osudu generalu [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], u kojoj se za pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana posthumno utvrđuje da je sudjelovano u "udruženom zločinačkom pothvatu" usporeduje slučajem iz [[897]]. kada je papa [[Stjepan VI.]] dao exhumirati leš pape [[Formoz]]a, staviti na ispitivanje i posthumno ga proglasilo krivim. |
||
* Bivši suradnik [[Attila Hoare]] ICTY-a tvrdi da je istražni tim je radio na optužnici zbog "udruženog zločinačkog poduhvata" [[Veljko Kadijević|Veljku Kadijeviću]], [[Blagoje Adžić|Blagoju Adžiću]], [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]], [[Branko Kostić|Branku Kostiću]], [[Momir Bulatović|Momiru Bulatoviću]] i drugih. Međutim, nakon intervencije Carle del Ponte nacrt je odbijen, a optužnica ograničena samo na Miloševića a kao rezultat toga je većina od tih pojedinaca nikada nisu optuženi.<ref>{{cite web|url=http://greatersurbiton.wordpress.com/2008/01/10/florence-hartmanns-peace-and-punishment/|title=Florence Hartmann’s ‘Peace and Punishment’|last=Attila Hoare|first=Marko|date=January 10, 2008|publisher=Wordpress.com|accessdate=9 April 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.henryjacksonsociety.org/stories.asp?id=298|title=The Capitulation of the Hague Tribunal|last=Attila Hoare|first=Marko|date=June 2005|publisher=Henry Jackson Society|accessdate=9 April 2011}}</ref> |
|||
* Grčki sveučilišni profesor prava Konstantinos D. Magliveras navodi da Tribunal djeluje po vlastitim pravilima po vlastitim izboru bez nezavisnog [[nadzor]]a. Premda je [[tužitelj]] organ Međunarodnog suda, posjeduje dominantnu ulogu u postupku. Izjave tajnih svjedoka, priznaju su kao valjan dokaz. |
* Grčki sveučilišni profesor prava Konstantinos D. Magliveras navodi da Tribunal djeluje po vlastitim pravilima po vlastitim izboru bez nezavisnog [[nadzor]]a. Premda je [[tužitelj]] organ Međunarodnog suda, posjeduje dominantnu ulogu u postupku. Izjave tajnih svjedoka, priznaju su kao valjan dokaz. |
||
* Njemački sveučilišni profesor [[Norman Paech]] kritizira, da se tribunal politicki instrumentaliziran<ref name="paech">[http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/themen/Voelkerrecht/paech.html Sinn und Missbrauch internationaler Gerichtsbarkeit], AG Friedensforschung an der Uni Kassel</ref>. |
* Njemački sveučilišni profesor [[Norman Paech]] kritizira, da se tribunal politicki instrumentaliziran<ref name="paech">[http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/themen/Voelkerrecht/paech.html Sinn und Missbrauch internationaler Gerichtsbarkeit], AG Friedensforschung an der Uni Kassel</ref>. |
Inačica od 19. studenoga 2011. u 00:29
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) sa sjedištem u Haagu, osnovan je 25. svibnja 1993. od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Pred njim je, uglavnom po zapovjednoj odgovornosti, optužen 161[1] čovjek, od kojih je posljednji uhićen Goran Hadžić, 20. srpnja 2011.
Kritika
- Klaus-Peter Willsch u odnosu na prvostupanjsku osudu generalu Anti Gotovini, u kojoj se za pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana posthumno utvrđuje da je sudjelovano u "udruženom zločinačkom pothvatu" usporeduje slučajem iz 897. kada je papa Stjepan VI. dao exhumirati leš pape Formoza, staviti na ispitivanje i posthumno ga proglasilo krivim.
- Bivši suradnik Attila Hoare ICTY-a tvrdi da je istražni tim je radio na optužnici zbog "udruženog zločinačkog poduhvata" Veljku Kadijeviću, Blagoju Adžiću, Borisavu Joviću, Branku Kostiću, Momiru Bulatoviću i drugih. Međutim, nakon intervencije Carle del Ponte nacrt je odbijen, a optužnica ograničena samo na Miloševića a kao rezultat toga je većina od tih pojedinaca nikada nisu optuženi.[2][3]
- Grčki sveučilišni profesor prava Konstantinos D. Magliveras navodi da Tribunal djeluje po vlastitim pravilima po vlastitim izboru bez nezavisnog nadzora. Premda je tužitelj organ Međunarodnog suda, posjeduje dominantnu ulogu u postupku. Izjave tajnih svjedoka, priznaju su kao valjan dokaz.
- Njemački sveučilišni profesor Norman Paech kritizira, da se tribunal politicki instrumentaliziran[4].
- Tribunal se ne bavi ratnim zločinima počinjenim od strane drugih država [5][6]
- Visoki troskovi suda. Proračun tribunala za 2004 i 2005 bio je 271.854.600 $ (trenutno 306 milijuna dolara). Trošak snose svi članovi UN-a.
- Dugogošinja trajanja suđenja.
- Sud može pogoršavati napetosti i štetiti pomirenju.[4]
Vidi
- Dodatak:Popis optuženika Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije |
- Službene stranice
- Mrežna knjižnica »Miljenko Stojić« Ovo nije bio građanski rat (preneseno iz Fokusa)
Izvori
- ↑ http://english.aljazeera.net/news/europe/2011/07/201172074249705610.html
- ↑ Attila Hoare, Marko. 10. siječnja 2008. Florence Hartmann's 'Peace and Punishment'. Wordpress.com. Pristupljeno 9. travnja 2011.
- ↑ Attila Hoare, Marko. Lipanj 2005. The Capitulation of the Hague Tribunal. Henry Jackson Society. Pristupljeno 9. travnja 2011.
- ↑ a b Sinn und Missbrauch internationaler Gerichtsbarkeit, AG Friedensforschung an der Uni Kassel Pogreška u citiranju: nevaljala
<ref>
oznaka; ime "paech" definirano više puta s različitim sadržajem - ↑ Paolo Benvenuti: The ICTY Prosecutor and the Review of the NATO Bombing Campaign against the Federal Republic of Yugoslavia, EJIL (2001) Vol. 12 No. 3, 503-529
- ↑ Avner Gidron & Claudio Cordone: Faut-il juger l'OTAN? Le Monde Diplomatique, Juli 2000
Nedovršeni članak Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.