Branko Kostić
Branko Kostić | |
v.d. predsjednika Predsedništva SFRJ | |
---|---|
trajanje službe 6. prosinca 1991. – 15. lipnja 1992. | |
Prethodnik | Stjepan Mesić |
Nasljednik | nitko |
generalni tajnik Pokreta nesvrstanih | |
trajanje službe 6. prosinca 1991. – 15. lipnja 1992. | |
Prethodnik | Stjepan Mesić |
Nasljednik | Dobrica Ćosić |
predsjednik Predsedništva SR Crne Gore | |
trajanje službe 17. ožujka 1989. – 23. prosinca 1990. | |
Prethodnik | Slobodan Simović (vd) |
Nasljednik | Momir Bulatović |
Rođenje | Rvaši, kod Cetinja, Crna Gora (tada Kraljevina Jugoslavija, 28. kolovoza 1939. |
Zanimanje | ekonomist |
Branko Kostić (Rvaši kod Cetinja, 28. kolovoza 1939.), ekonomist i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Crne Gore.
Biografija[uredi | uredi kôd]
Rođen je 28. kolovoza 1939. godine u Rvašima kod Cetinja. Završio je Ekonomski fakultet u Beogradu. Član Saveza komunista Jugosalvije je postao 1957. godine.
Bio je organizacijski sekretar fakultetskog komiteta i sekretar Univerzitetskog komiteta SKJ u Beogradu, član Centralnog komiteta SK Crne Gore od Četvrtog kongresa, član pa predsjednik CK Narodnog odbora Crne Gore od 1963., član i predsjednik CK Saveza omladine Jugoslavije, član Izvršnog odbora SSRN Crne Gore, predsjednik Sekcije za društvene organizacije Republičke konferencije Crne Gore. Bio je i savjetnik za komercijalne poslove Aluminijskog kombinata u Podgorici.
Bio je predsjednik Predsedništva SR Crne Gore od 17. ožujka 1989. do 23. prosinca 1990. i vršilac dužnosti predsjednika "krnjeg" Predsjedništva SFR Jugoslavije od 6. prosinca 1991. do 15. lipnja 1992. godine, kada je funkcija ukinuta. Bio je i četrnaesti generalni tajnik Pokreta nesvrstanih od 6. prosinca 1991. do 15. lipnja 1992. godine.
Godine 1990., postao je član Demokratske partije socijalista Crne Gore, nasljednika SK Crne Gore. Od 16. svibnja 1991. godine, bio je član Predsedništva SFR Jugoslavije.
Bio je veliki zagovaratelj srpsko-crnogorskog zajedništva.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina, 492. str.
|