Hamid Dizdar: razlika između inačica

Hamid Dizdar
Puno ime	Hamid Dizdar
Rođenje	22. veljače 1907. ; Stolac
Smrt	17. srpnja 1967. ; Sarajevo
Nacionalnost	hrvatska
Književne vrste	poezija
	Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 22. travnja 2012. u 18:17

Hamid Dizdar (Stolac, 22. veljače 1907. – Sarajevo, 17. srpnja 1967.), hrvatski,^[2] te bosanskohercegovački novinar i književnik iz Hercegovine.

Životopis

Gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli.^[2]

Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu.^[2] Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima Novom Beharu, Gajretu, Pogledu i Hrvatskoj misli, te u zagrebačkom Vijencu.^[2]

Nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine.

Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga i bosanskohercegovačkoga književnika Mehmedalije Maka Dizdara.

Djela:

"Arabeske"
"Kasaba šapče"
"Zapisi u kamenu"
"Obasjane staze"
"Nitko se ne vraća"
"Proljeće u Hercegovini"

Izvori

↑ Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
»Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.«
(Nametak, 1994., 130)
↑ ^a ^b ^c ^d Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.

[1] Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
»Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.«
(Nametak, 1994., 130)

[Ujevi%2525C4%252587-2] Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.

[1]

[2]

@@ Redak 10: / Redak 10: @@
 | smrt           = [[17. srpnja]] [[1967.]] </br> [[Sarajevo]]
 | zanimanje      =
+| nacionalnost   = [[hrvat]]ska<ref>[[Alija Nametak]], ''Sarajevski nekrologij'', [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 {{COBISS.BH|id=47073280}}
-| nacionalnost   =
+{{citat|Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar ''Musa Ćazim Ćatić'' za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.|Nametak, 1994., 130}}</ref>
 | period pisanja =
 | vrsta          = [[poezija]]
@@ Redak 25: / Redak 26: @@
 }}
-'''Hamid Dizdar''' ([[Stolac]], [[22. veljače]] [[1907.]] – [[Sarajevo]], [[17. srpnja]] [[1967.]]), [[Hrvatska|hrvatski]],<ref name="Ujević"/> te [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar i književnik iz [[Hercegovina|Hercegovine]].
+'''Hamid Dizdar''' ([[Stolac]], [[22. veljače]] [[1907.]] – [[Sarajevo]], [[17. srpnja]] [[1967.]]), [[Hrvatska|hrvatski]],<ref name="Ujevi%2525C4%252587"/> te [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar i književnik iz [[Hercegovina|Hercegovine]].
 == Životopis ==
-Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]].<ref name="Ujević"/>
+Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]].<ref name="Ujevi%2525C4%252587"/>
-Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', Sv. 5. : Dilatacija &mdash; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''Novom Beharu'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''Hrvatskoj misli'', te u zagrebačkom ''Vijencu''.<ref name="Ujević"/>
+Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujevi%2525C4%252587">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', Sv. 5. : Dilatacija &mdash; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''Novom Beharu'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''Hrvatskoj misli'', te u zagrebačkom ''Vijencu''.<ref name="Ujevi%2525C4%252587"/>
 Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine.