Užička republika: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: cs:Užická republika |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
|kontinent = Europa |
|kontinent = Europa |
||
|jezik=[[srpskohrvatski]]<br>(''de facto'' [[Užički govor]]) |
|jezik=[[srpskohrvatski]]<br>(''de facto'' [[Užički govor]]) |
||
|mapa= |
|mapa=Uzice bihac republics.png |
||
|mapa_opis = Užička republika unutar |
|mapa_opis = Užička republika unutar Jugoslavije |
||
|glavni_grad=[[Užice]] |
|glavni_grad=[[Užice]] |
||
|vlada_tip = Socijalistička narodna republika |
|vlada_tip = Socijalistička narodna republika |
||
Redak 51: | Redak 51: | ||
* [[Užice]] |
* [[Užice]] |
||
* [[Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju]] |
* [[Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju]] |
||
<gallery> |
|||
File:Uzicka republika2.png|Središnji dio Užičke republike unutar Nedićeve Srbije |
|||
File:Republic of Uzice.png|Središnji dio Užičke republike |
|||
</gallery> |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
Inačica od 23. travnja 2012. u 20:40
|
Užička republika je naziv za veliki partizanski slobodni teritorij, nastao 1941., nakon što su nacisti okupirali Jugoslaviju. O njoj je snimljen i istoimeni film.
To je bila država socijalističkoga usmjerenja u zapadnoj Srbiji i, djelomično, istočnoj Bosni pod vlašću jugoslavenskih partizana, stvorena tijekom 1941. godine za vrijeme Drugog svjetskog rata. U biti, jedina veza Užičke republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka Drine na zapadu Zapadne Morave na istoku i od rijeke Skrapeža na sjeveru do Uvca na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od 24. rujna do 29. studenoga 1941., a potom je pala u ruke njemačkog Wehrmachta i četnika, dok su se partizani povukli prema Sandžaku.
Prilikom povlačenja preko Zlatibora, u studenom i prosincu 1941. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.
Vidi još
-
Središnji dio Užičke republike unutar Nedićeve Srbije
-
Središnji dio Užičke republike
Literatura
- Enciklopedijski članak Srbi. u: Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija, sv. 7 – (Raš-Szy), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, lipnja 1981., str. 615.