Hren ljuti

Hren
Lišće hrena
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Brassicales
Porodica:	Brassicaceae
Rod:	Armoracia
Vrsta:	A. rusticana
Dvojno ime
Armoracia rusticana P.G. Gaertn., B. Mey. & Scherb, 1800.
Baze podataka
GBIF Flora Croatica
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Hren (lat. Armoracia rusticana, sinonim Cochlearia armoracia) višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice Brassicaceae.

Raste po vlažnim mjestima, gotovo diljem cijelog svijeta, vjeruje se, da je porijeklom iz Europe. Uzgaja se, zbog korijena koji služi kao začin. Naraste oko 1 m. Ima vrlo velike, po obodu nazubljene listove i dugačke cvatove s bijelim sitnim cvjetovima.

Korijen je do 6 cm debeo i dugačak do oko 1 m. Gore je zadebljao i ima više glava. Izvana je žućkasto-sivkast, a iznutra bijel i dok je mlad nije žilav. Ima intenzivan karakterističan okus. Bez mirisa je, osim ako se struže kada razvija poseban ljut miris, koji izaziva jako suzenje očiju. Upotrebljava se samo svjež korijen. Može se dugo sačuvati u podrumu zakopan u vlažan pijesak.

U kemijskom sastavu ima sinigrin, koji se raspada na alil-izo-sulfocijanid, glikozu i kalij-hidrogensulfat. Sadrži i šećer, asparagin, glutamin i dr. Hren je omiljen narodni lijek i zdrav začin. Najviše se upotrebljava sirov. Djelovanje mu je slično gorušici, koja se koristi za izradu senfa.

Galerija

• 
  Lišće i cvjetovi hrena.
• 
  Korijeni hrena.
• 
  Presjek stabljike hrena.
• Hren umak.
  Hren umak.