Bubonska kuga: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (robot Dodaje: pl:Dżuma#Patogeneza, objawy i rozpoznawanie, scn:Pesti |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bubonska kuga''' je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik [[kuga|kuge]], [[zarazne bolesti]] koju izaziva bakterija [[Yersinia pestis]]. Izraz ''bubonska'' dolazi od riječi [[bubon]] za otečenu žlijezdu, a odnosi se na njen najpoznatiji simptom - otečene [[limfna žlijezda|limfne žlijezde]] pod pazuhom. Često se koristi i kao [[sinonim]] za kugu, iako postoje još dva oblika iste bolesti - plućna kuga i kužna sepsa. Ukoliko se ne liječi, izaziva [[smrt]] dvije trećine svih pacijenata u roku od 2-6 dana od izbijanja simptoma. |
'''Bubonska kuga''' je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik [[kuga|kuge]], [[zarazne bolesti]] koju izaziva bakterija [[Yersinia pestis]]. Izraz ''bubonska'' dolazi od riječi [[bubon]] za otečenu žlijezdu, a odnosi se na njen najpoznatiji simptom - otečene [[limfna žlijezda|limfne žlijezde]] pod pazuhom. Često se koristi i kao [[sinonim]] za kugu, iako postoje još dva oblika iste bolesti - plućna kuga i kužna sepsa. Ukoliko se ne liječi, izaziva [[smrt]] dvije trećine svih pacijenata u roku od 2-6 dana od izbijanja simptoma. Uzročnik bubonske kuge se smatra odgovornim za epidemiju [[Crna smrt|Crne smrti]] koja je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] izazvala smrt 30-60 % svih stanovnika Europe. |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
Inačica od 18. kolovoza 2012. u 01:13
Bubonska kuga je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik kuge, zarazne bolesti koju izaziva bakterija Yersinia pestis. Izraz bubonska dolazi od riječi bubon za otečenu žlijezdu, a odnosi se na njen najpoznatiji simptom - otečene limfne žlijezde pod pazuhom. Često se koristi i kao sinonim za kugu, iako postoje još dva oblika iste bolesti - plućna kuga i kužna sepsa. Ukoliko se ne liječi, izaziva smrt dvije trećine svih pacijenata u roku od 2-6 dana od izbijanja simptoma. Uzročnik bubonske kuge se smatra odgovornim za epidemiju Crne smrti koja je u 14. stoljeću izazvala smrt 30-60 % svih stanovnika Europe.
Literatura
- Bartelloni, Peter J.; Marshall, John D., Jr.; Cavanaugh, Dan C. 1973. Clinical and serological responses to plague vaccine U.S.P. Military Medicine. 138 (11): 720–722. PMID 4201988. Pristupljeno 18. siječnja 2011.
- Burmeister, R. W.; Tigertt, W. D.; Overholt, Edwin L. 1962. Laboratory-acquired pneumonic plague. Annals of Internal Medicine. 56 (5): 789–800. PMID 13874924
- Cavanaugh, Dan C.; i dr. 1974. Plague immunization. V. Indirect evidence for the efficacy of plague vaccine. Journal of Infectious Diseases. 129 (supplement): S37–S40. PMID 4596518 Eksplicitna upotreba et al. u:
|last2=(pomoć) - Kool, J. L. 2005. Risk of Person-to-Person Transmission of Pneumonic Plague. Clinical Infectious Diseases. 40 (8): 1166–1172. PMID 15791518