Mozilla Firefox: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uršul (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m update
Redak 5: Redak 5:
|opis_slike = Firefox 10 na [[Ubuntu|Ubuntu Desktopu]].
|opis_slike = Firefox 10 na [[Ubuntu|Ubuntu Desktopu]].
|izdavač = Mozilla Corporation, Mozilla Foundation
|izdavač = Mozilla Corporation, Mozilla Foundation
|zadnja_inačica = '''12.0'''
|zadnja_inačica = '''15.0'''
| datum_izdavanja = [[24. travnja]] [[2012.]]
| datum_izdavanja = [[28. kolovoza]] [[2012.]]
| izdanje_najave = 13.0 Beta 2
| izdanje_najave = 15.0 Beta 6
| datum_najave = [[3. svibnja]] [[2012.]]
| datum_najave = [[23. kolovoza]] [[2012.]]
| operacijski sustav = [[Linux]], [[Mac OS X]], [[Microsoft Windows]]
| operacijski sustav = [[Linux]], [[Mac OS X]], [[Microsoft Windows]], [[Android]]
| platforma =
| platforma = [[Gecko]]
| žanr = [[World Wide Web|web]]-preglednik<br\>[[FTP]]-klijent
| žanr = [[World Wide Web|web]]-preglednik<br\>[[FTP]]-klijent
| licenca = [[MPL]], [[GPL]] i [[LGPL]]
| licenca = [[MPL]], [[GPL]] i [[LGPL]]

Inačica od 31. kolovoza 2012. u 09:35

Mozilla Firefox
Firefox 10 na Ubuntu Desktopu.
IzdavačMozilla Corporation, Mozilla Foundation
Datum izdavanja28. kolovoza 2012.
Izdanje najave15.0 Beta 6
Datum najave23. kolovoza 2012.
Zadnja inačica15.0
Operacijski
sustav
Linux, Mac OS X, Microsoft Windows, Android
PlatformaGecko
Žanrweb-preglednik<br\>FTP-klijent
Internetska
stranica
Mozilla Firefox

Mozilla Firefox je besplatni internetski preglednik otvorenog kôda kojeg izdaje Mozilla Corporation. Sredinom 2011. godine Firefox je bio drugi najpopularniji preglednik na svijetu s udjelom od oko 25%.[1][2][3]

Kao stroj za prikaz web-stranica Firefox koristi softver Gecko koji implementira većinu trenutačnih web-standarda.

Na Firefoxovim službenim stranicama nude se instalacijski paketi za operacijske sustave Linux, Mac OS X i Microsoft Windows, a Firefox je također uključen u distribucije mnogih Unixu sličnih operacijskih sustava. Od siječnja 2010. postoji i posebno izdanje Firefoxa za mobilne operacijske sustave kao što su Android, iOS i Maemo.

Povijest

Razvoj Firefoxa[4] počeo je kao eksperimentalno grananje projekta Mozilla, u kojem se razvijao paket internetskih aplikacija uključujući i preglednik, budući da je više programera bilo nezadovoljno kretanjem tog projekta. Početna inačica 0.1 novog internetskog preglednika nazvanog Phoenix pojavila se 23. rujna 2002. Zbog spora oko zaštićenog imena naziv preglednika promijenjen je u Firebird, a od inačice 0.8, koja je izašla 9. veljače 2004., u Firefox.

Inačica 2.0, izašla 24. listopada 2006., poznata je po tome što je donijela više novih značajki te što je bila zadnja službeno podržana za Microsoftove sustave Windows NT 4.0, Windows 98 i Windows ME. Posljednja nadogradnja te inačice izašla je u prosincu 2008.

Inačica 3.0, izašla 17. lipnja 2008., donijela je ispravke mnogih grešaka te neke izmjene u korisničkom sučelju.

Inačica 3.5, izašla 30. lipnja 2009., poboljšala je brzinu prikaza web-stranica zahvaljujući ubrzanju izvođenja skripti u jeziku JavaScript koje se često koriste na modernim web-stranicama. Podržani su elementi <video> i <audio> iz nadolazećeg standarda HTML5. Dodana je mogućnost "privatnog" pregledavanja stranica i određivanje približne geografske lokacije korisnika.

Inačica 3.6, izašla 21. siječnja 2010., između ostaloga uvela je sigurniji sustav priključaka (eng. plugins) koji povećava otpornost preglednika na fatalne greške ("rušenje") zbog greške u nekom priključku.

Inačica 4.0, izašla 22. ožujka 2011., donijela je neke promjene u korisničkom sučelju, podršku za format WebM i tehnologiju WebGL, bolju podršku za web-standarde HTML5 i CSS3, integraciju s uslugom Firefox Sync.

Inačica 5.0, izašla 21. lipnja 2011., donijela je neka poboljšanja u performansama i podršci za web-standarde. Tom inačicom počinje se Mozillin plan brzog izlaženja novih inačica, po uzoru na izlaženje preglednika Google Chrome. Svaka iduća inačica neće donositi velik broj promjena, no imat će kraće vrijeme podrške (u kojem se osigurava izdavanje sigurnosnih zakrpa) što će zahtijevati redovitije nadograđivanje na nove inačice, što je kod korporativnih korisnika izazvalo bojazan o mogućim problemima u radu njihovih web-aplikacija zbog nemogućnosti da u kratkom vremenu obave testiranje web-aplikacija na novoj inačici preglednika.[5]

Inačica 6.0, izašla 16. kolovoza 2011., donijela je neke manje promjene u korisničkom sučelju (npr. isticanje naziva internetske domene u URL-u prikazanom u adresnom polju, izgled identifikatora web-sjedišta koji se prikazuje ispred adresnog polja), podršku za neke dodatne API-je, poboljšanja u web-konzoli, poboljšanja u radu Firefoxovog sinkronizatora, ispravke nekih sigurnosnih propusta i grešaka u vezi sa stabilnošću rada preglednika.[6]

Inačica 7.0, izašla 27. rujna 2011., sadrži poboljšano upravljanje radnom memorijom, brži prikaz sadržaja u inačici za Microsoft Windows i ubrzanje Firefoxovog sinkronizatora. Adresno polje ne prikazuje početni dio URL-a koji počinje s http://. Poboljšana je podrška za neke web-standarde. Nova mogućnost je da korisnik može uključiti slanje podataka o performansi rada Firefoxa na Mozilline poslužitelje u svrhu uvođenja poboljšanja u idućim inačicama Firefoxa. Također, ispravljeni su neki sigurnosni propusti i greške u vezi sa stabilnošću rada preglednika.[7]

Značajke

Firefox podržava niz osnovih web-standarda uključujući HTML, XML, XHTML, CSS, JavaScript, DOM, MathML, SVG, XSLT i XPath.

Od početka razvoja Firefoxa velika važnost posvećuje se značajkama koje povećavaju računalnu sigurnost pri korištenju internetskog preglednika. Iz tog razloga izostavljena je podrška za Microsoftovu tehnologiju ActiveX. Prije pojave Internet Explorera 7 stručnjaci su preporučivali korisnicima Microsoft Windowsa prelazak na Firefox upravo iz sigurnosnih razloga.[8]

Gotovo od početka Firefox omogućava pregled više web-stranica u istom prozoru preglednika korištenjem više kartica (eng. tabbed browsing). Također, preglednik sadržava upravljač datoteka koje se preuzimaju s Interneta (eng. download manager).

Firefox ima mogućnost automatske pravopisne provjere teksta kojeg korisnik unosi, nalaženje zadanog teksta na prikazanoj stranici čim ga korisnik počne unositi u polje za pretraživanje (eng. incremental search) te mogućnost sinkronizacije određenih postavki preglednika (npr. poveznica na omiljene stranice) između više računala putem internetske usluge Firefox Sync.

Privatno pregledavanje (eng. private browsing) u Firefoxu je način rada u kojem preglednik u svoju pričuvnu memoriju ne sprema sadržaj stranica koje se pregledavaju kao ni povijest pregledavanja stranica te ostale podatke koji bi kasnije mogli otkriti što je korisnik pregledavao.

Prilikom pregledavanja stranica koje od korisnika zahtijevaju podatke o njegovoj geografskoj lokaciji Firefox ju može, uz korisnikovo odobrenje, automatski odrediti koristeći Googleov servis za tu svrhu (Google Location Services).[9]

Firefox je lokaliziran za mnogo jezika i lokaliteta. Prvo službeno izdanje bilo je dostupno za 24 jezika i 28 lokaliteta.[10] Trenutačno podržane inačice 3.6 i 7.0 dostupne su za 76 lokaliteta (68 jezika)[11] odnosno 83 lokaliteta (74 jezika).[12]

Za Firefox je na raspolaganju veliki broj dodataka koje si korisnik može dodati po želji i tako proširiti mogućnosti preglednika. Funkcije dodataka mogu biti npr. blokiranje reklamnih poruka, povećanje računalne sigurnosti preglednika, uključivanje novih rječnika za provjeru pravopisa, integracija s internetskim servisima kao što su Gmail i Google Translate, itd.

Tržišna prihvaćenost

Kretanje tržišnog udjela Firefoxa u usporedbi s drugim popularnim preglednicima

Korisnici Interneta su jako brzo prihvatili Firefox unatoč dominaciji Internet Explorera čija popularnost naglo pada lansiranjem Firefoxa na tržište. Istraživanja pokazuju da Firefox zauzima oko 25% svjetskog tržišta internetskih preglednika[1][2][3] a u Europi je taj postotak još i veći i kreće se oko 35%.[13] U Hrvatskoj je Firefox najpopularniji preglednik s udjelom od oko 45%.[14]

Galerija

Izvori

  1. a b Global Web Stats. W3Counter (engleski). Awio Web Services LLC. Pristupljeno 29. rujna 2011.
  2. a b Top 5 Browsers. StatCounter Global Stats (engleski). StatCounter. Pristupljeno 29. rujna 2011.
  3. a b Web browsers (Global marketshare). Clicky (engleski). Roxr Software Ltd. Pristupljeno 29. rujna 2011.
  4. Firefox Releases. Mozilla Firefox (engleski). Mozilla Corporation. Pristupljeno 17. kolovoza 2011.
  5. Firefox update policy: the enterprise is wrong, not Mozilla. Ars Technica (engleski). 27. lipnja 2011. Pristupljeno 12. kolovoza 2011.
  6. Firefox Release Notes v.6.0. Mozilla Firefox (engleski). Mozilla Corporation. 16. kolovoza 2011. Pristupljeno 17. kolovoza 2011.
  7. Firefox Release Notes v.7.0. Mozilla Firefox (engleski). Mozilla Corporation. 27. rujna 2011. Pristupljeno 29. rujna 2011.
  8. David A. Wheeler. 29. ožujka 2006. Securing Microsoft Windows (for Home and Small Business Users) (engleski). Pristupljeno 12. kolovoza 2011.
  9. Geolokacijsko pretraživanje. Mozilla Firefox. Mozilla Corporation. Pristupljeno 12. kolovoza 2011.
  10. Index of ftp://archive.mozilla.org/pub/mozilla.org/firefox/releases/1.0/win32/. Pristupljeno 22. kolovoza 2011. Vanjski link u parametru |title= (pomoć)
  11. Index of ftp://releases.mozilla.org/pub/mozilla.org/firefox/releases/latest-3.6/win32/. Pristupljeno 29. rujna 2011. Vanjski link u parametru |title= (pomoć)
  12. Index of ftp://releases.mozilla.org/pub/mozilla.org/firefox/releases/latest/win32/. Pristupljeno 29. rujna 2011. Vanjski link u parametru |title= (pomoć)
  13. Top 5 Browsers in Europe. StatCounter Global Stats (engleski). StatCounter. Pristupljeno 29. rujna 2011.
  14. Top 5 Browsers in Croatia. StatCounter Global Stats (engleski). StatCounter. Pristupljeno 29. rujna 2011.

Vanjske poveznice