Ubuntu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ubuntu
Ubuntu logo
Ubuntu 16.04 Desktop screenshot.png
Radna površina sustava Ubuntu 16.04 s prikazanim pokretačem i upravljačkom pločom grafičkog sučelja Unity 7.4
Web stranice:www.ubuntu.com
Tvrtka/razvijatelj:Canonical Ltd. / Zaklada Ubuntu
Porodica:GNU/Linux
Posljednja stabilna inačica:19.10 (Eoan Ermine) / 17. listopada 2019.
Marketinški cilj:osobna računala, poslužitelji, tableti, pametni telefoni
Dostupni jezici:višejezičan
Metoda ažuriranja:APT
Upravitelj paketa:dpkg
Podržane platforme:AMD64(x86-64), 64-bit ARM, POWER8, s390x
Tip jezgre:monolitna
Pretpostavljeno korisničko sučelje:GNOME 3 (od inačice 17.10)
Unity (do inačice 17.04)
GNOME 2 (do inačice 10.10)
Licenca:uglavnom GNU GPL i druge licencije slobodnog softvera
Radno stanje:razvija se

Ubuntu (fon. /u’buntu/) je jedan od računalnih operacijskih sustava sličnih Unixu. Ubuntu je nastao kao izvedenica sustava Debian GNU/Linux, koji pak mnoge temeljne komponente preuzima iz projekta GNU i koristi Linux kao jezgru (engl. kernel) operacijskog sustava.[1] Ubuntu za osobna računala također standardno sadrži grafičko korisničko sučelje (engl. graphical user interface, GUI).

Ubuntu je građen od mnogo dijelova koji se nazivaju softverski paketi a skupljeni su u nekoliko kolekcija softvera, t.zv. distribucija, koje uz operacijski sustav sadrže i aplikacijski softver za različite namjene. Komponente koje sačinjavaju distribucije Ubuntua pripadaju gotovo u potpunosti slobodnom softveru.

Projekt Ubuntu vodi tvrtka Canonical Ltd. koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth, no budući da se radi o slobodnom softveru, u projektu sudjeluju i mnogi neovisni programeri i suradnici povezani u zajednicu Ubuntu (engl. Ubuntu community).[2] Naziv Ubuntu dolazi od afričkog filozofskog koncepta ubuntu koji se može prevesti kao "humanost prema drugima".[2] Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći instaliranja i korištenja, slobodi od bilo kakvih ograničenja te ustaljenom rasporedu izdavanja novih inačica.

Povijest i razvoj[uredi VE | uredi]

Prva inačica Ubuntua, izašla 20. listopada 2004., nastala je račvanjem (engl. fork) iz projekta Debian GNU/Linux s ciljem da se ubrza izdavanje novih inačica u odnosu na Debian. Ubuntuovi softverski paketi uglavnom se temelje na nestabilnim (engl. unstable) inačicama Debianovih paketa. Ubuntu koristi Debianov format deb za softverske pakete i iste alate za upravljanje paketima. Međutim, paketi za Debian i Ubuntu nisu uvijek međusobno binarno kompatibilni.[3] Mnogi programeri Ubuntua također održavaju ključne Debianove pakete te postoji suradnja između ta dva projekta.[1]

Za razliku od nekih drugih izvedenica Debiana koje u većoj mjeri sadrže vlasnički softver, Ubuntu je ostao vrlo blizak filozofiji Debiana te sadrži prvenstveno slobodni softver.[4]

Ubuntu financira tvrtka Canonical Ltd. Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. objavili su 8. srpnja 2005. osnivanje Zaklade Ubuntu s početnim prilogom u iznosu od 10 milijuna američkih dolara. Svrha te Zaklade je osigurati dugotrajnu podršku za Ubuntu te njegov razvoj bez obzira na komercijalne interese tvrtke Canonical.[5]

Značajke[uredi VE | uredi]

Ubuntu 16.04 Live DVD

Ubuntu stavlja naglasak na upotrebljivost, sigurnost i stabilnost. Osnovno izdanje, Ubuntu Desktop, koje je namijenjeno za osobna računala, sadrži grafičko korisničko sučelje GNOME, no neke izvedenice (npr. Kubuntu, Xubuntu i Ubuntu MATE) koriste neka druga grafička korisnička sučelja. Ubuntu Desktop je do inačice 17.04 koristio Unity kao grafičko korisničko sučelje, no od inačice 17.10 ono više nije na raspolaganju. Kao osnova za grafičko radno okruženje koristi se sustav X Window.[6]

Za poslužiteljska računala namijenjen je Ubuntu Server[7] koji ne sadrži grafičko korisničko sučelje, a za samostalne uređaje i robote namijenjen je Ubuntu Core[8] koji je još više minimizirano izdanje Ubuntua. Ubuntu se može instalirati izravno na računalo s jednom od podržanih platformi ili pak na virtualno računalo te se često koristi za računarstvo u oblaku.

Instaliranje Ubuntua na računalo može se napraviti s tzv. Live medija koji omogućava da se Ubuntu pokrene izravno s medija i tako isproba prije instalacije, npr. u svrhu ispitivanja kompatibilnosti s hardverom.

Sav softver koji sačinjava distribucije Ubuntua može se slobodno dohvatiti sa softverskih repozitorija na Internetu koristeći neki od programa za tu namjenu. Budući da su mnogi softverski paketi u stalnom razvoju, redovito je potrebno instalirane pakete nadograđivati na nove inačice koje ispravljaju uočene greške, uklanjaju sigurnosne propuste ili dodaju nove mogućnosti.

Ubuntu Desktop se standardno instalira s više popularnih aplikacija kao što su uredski paket LibreOffice, web-preglednik Mozilla Firefox, program za rad s e-poštom Mozilla Thunderbird i grafički editor GIMP. Tisuće drugih aplikacija mogu se dodati sa softverskih repozitorija.

Ubuntu je prilagođen za globalno tržište te podržava internacionalizaciju i lokalizaciju (engl. internationalization and localization), tj. omogućava da se instalirani programi prilagode jeziku i regiji koje korisnik izabere. Pretpostavljeni kodni zapis na sustavu je UTF-8 koji omogućava korištenje i nelatiničnih znakova u tekstu. U svrhu povećanja sigurnosti Ubuntu koristi alat sudo koji običnim korisnicima privremeno daje administrativna prava na sustavu čime je omogućeno da superkorisnički račun root bude zaključan te je znatno smanjena mogućnost da neiskusni korisnik napravi promjene koje bi bile katastrofalne za rad sustava ili bi mu ugrozile sigurnost.[9]

Minimalni hardverski zahtjevi za PC računalo[10] Ubuntu Server Ubuntu Desktop
Arhitektura procesora AMD64 (x86-64)
Frekvencija procesora 300 MHz 2 GHz
RAM 384 MiB 4 GiB
Slobodnog prostora na tvrdom disku 1,5 GB 25 GB
Razlučivost zaslona 640×480 1024×768

Inačice[uredi VE | uredi]

Zadnje inačice Ubuntua[11]
Inačica Kodno ime Datum izdavanja Podržana do
14.04 LTS Trusty Tahr 17. travnja 2014. travanj 2019. (LTS)
travanj 2022. (ESM)
16.04 LTS Xenial Xerus 21. travnja 2016. travanj 2021. (LTS)
travanj 2024. (ESM)
18.04 LTS Bionic Beaver 26. travnja 2018. travanj 2023. (LTS)
travanj 2028. (ESM)
18.10 Cosmic Cuttlefish 18. listopada 2018. srpanj 2019.
19.04 Disco Dingo 18. travnja 2019. siječanj 2021.
19.10 Eoan Ermine 17. listopada 2019. srpanj 2020.
20.04 LTS Focal Fossa travanj 2020. travanj 2025. (LTS)
travanj 2030. (ESM)

Nova inačica Ubuntua izlazi svakih šest mjeseci[11] a označava se oznakom u obliku GG.MM pri čemu je GG godina izdanja umanjena za 2000, a MM je broj mjeseca izdanja pisan s vodećom nulom. Npr. Ubuntu koji je izašao u listopadu 2019. ima oznaku 19.10. Uz to svaka inačica dobiva kodno ime koje se sastoji od pridjeva i imena životinje (na engleskom) koji oba počinju istim slovom. Npr. Ubuntu 18.10 dobio je kodno ime Cosmic Cuttlefish (kozmička sipa). Kodna imena, osim za prve tri inačice, redaju se po engleskoj abecedi pa je lako zaključiti koja inačica je novija.[12]

Nova inačica Ubuntua službeno je podržana sljedećih 9 mjeseci, no svaka četvrta inačica ima podršku produženu na pet godina te se označava dodatnom oznakom LTS (engl. long term support). Nadogradnja Ubuntua na novu inačicu moguća je samo između dviju uzastopnih inačica (npr. s 17.10 na 18.04) ili između uzastopnih inačica s produženom podrškom (npr. 16.04 LTS na 18.04 LTS).[13]

Za inačice s produženom podrškom, koje moraju ostati u funkciji i nakon isteka produžene podrške, Canonical nudi pretplatu na produženo sigurnosno održavanje (engl. extended security maintenance (ESM)) za dodatnih tri odnosno pet godina.[11]

Izvedenice[uredi VE | uredi]

Radna površina sustava Ubuntu MATE 16.04

Službena izdanja Ubuntua (Desktop, Server i Core) priprema i održava tvrtka Canonical u suradnji sa zajednicom Ubuntu, a potpunu podršku za ta izdanja pružaju Canonical i njegovi partneri kao i zajednica.

Za osobna računala uz službeno izdanje Ubuntu Desktop još su službeno podržane sljedeće varijante koje se razlikuju po vrsti grafičkog radnog okruženja te po skupu početno instaliranih programa:[14]

  • Kubuntu - koristi grafičko radno okruženje KDE.
  • Lubuntu - koristi grafičko radno okruženje LXDE te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
  • Xubuntu - koristi grafičko radno okruženje Xfce te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
  • Ubuntu MATE - koristi grafičko radno okruženje MATE.
  • Ubuntu Budgie - koristi grafičko radno okruženje Budgie.
  • Ubuntu Kylin - Ubuntu za kinesko tržište.
  • Ubuntu Studio - sadrži softver za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadržaja.

Postoje i mnoge druge distribucije Ubuntua, tzv. izvedenice (engl. derivatives) koje pripremaju i održavaju pojedinci i organizacije neovisne o Canonicalu koji u većoj ili manjoj mjeri surađuju sa zajednicom Ubuntu.

Za Ubuntu i njegove izvedenice postoje dvije glavne vrste korisničke podrške:[15]

  • profesionalna podrška na komercijalnoj osnovi (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za službeno podržana izdanja softvera;
  • besplatna podrška koja uključuje besplatnu dokumentaciju i podršku od zajednice korisnika (engl. free community support) kroz tehnički sustav Launchpad, internetske forume i slično.

Klasifikacija paketa[uredi VE | uredi]

Ubuntu dijeli sav softver u četiri klase, zvane komponente, koje se razlikuju po licenciranju i razini dostupne podrške od strane Canonicala:[16]

slobodni softver vlasnički softver
podržan Main Restricted
nepodržan Universe Multiverse

Komponenta Main sadrži samo slobodni softver za kojeg Canonical daje punu tehničku podršku. Tu su uključene najpopularnije i najpouzdanije aplikacije od kojih se mnoge instaliraju tijekom normalne instalacije Ubuntua.

Komponenta Restricted sadrži mali skup vlasničkog softvera koji može biti potreban za instaliranje Ubuntua na popularni hardver. Uglavnom su to pogonski programi (engl. drivers) za neke hardverske komponente (npr. grafičke kartice). Razina podrške za taj softver je niža budući da njegov izvorni kod nije javno dostupan (iako se može slobodno distribuirati zajedno s Ubuntom).

Komponenta Universe sadrži veliku količinu ostalog slobodnog softvera kojeg podržava zajednica korisnika iako ga Canonical ne podržava u potpunosti.

Komponenta Multiverse sadrži softver koji ne zadovoljava Ubuntuove uvjete slobodnog softvera. Prilikom instaliranja takvih programa potrebno je provjeriti licencne uvjete koje je postavio vlasnik licencnih prava. Canonical ne daje podršku za taj softver.

Uz navedene standardne komponente Ubuntu sadrži i repozitorij za tzv. backport, tj. za ažuriranje softvera iz neke inačice Ubuntua s nadogradnjama iz novijih inačica.[17] Taj repozitorij nije obiman i sadrži većinom aplikativni softver za koje korisnici traže backport. Softverski paketi koji ulaze u taj repozitorij prolaze manje strogo testiranje pa su općenito manje stabilni od paketa u stabilnoj distribuciji.

Prihvat od strane korisnika[uredi VE | uredi]

Ubuntu je nagrađen nagradom čitatelja kao najbolja Linux distribucija na konferenciji LinuxWorld Expo UK 2005[18] a također je često bio pozitivno ocjenjivan na internetskim i tiskanim publikacijama.[19][20] Na konferenciji InfoWorld 2007 osvojio je nagradu Bossie (engl. Best of Open Source Software) kao najbolji otvoreni klijentski operacijski sustav.[21]

Ministarstvo obrazovanja i znanosti Republike Makedonije donijelo je plan za implementaciju više od 180.000 računala sa sustavom Edubuntu u osnovne i srednje škole u sklopu projekta "Računalo za svako dijete".[22] Francuska policija počela je 2009. godine projekt uvođenja Ubuntua na 90.000 osobnih računala, koja su do tada koristila Microsoft Windows XP, do 2015. uz uštedu od 70% na proračunu za informacijsku tehnologiju bez smanjenja računalnih mogućnosti.[23]

U siječnju 2009. New York Times izvijestio je da Ubuntu koristi preko 10 milijuna korisnika,[24] a u lipnju 2009. ZDNet izvijestio je da u cijelom svijetu ima 13 milijuna aktivnih korisnika Ubuntua te da njegovo korištenje raste brže nego kod bilo koje druge distribucije.[25]

Stranice W3Techs navode u statistici operacijskih sustava za web poslužitelje da Ubuntu s 38% zauzima prvo mjesto među operacijskim sustavima koji se temelje na Linuxu, a koji se pak koristi na 35% svih web poslužitelja na svijetu.[26]

U proljeće 2007. osnovana je Udruga Ubuntu korisnika u Hrvatskoj koja promiče Ubuntu i sudjeluje u prevođenju Ubuntua na hrvatski.[27] Udruga je neprofitna a na njezinim web-stranicama mogu se naći forum za korisničku podršku (u studenome 2019. imao je preko 7480 korisnika)[28] i wiki s uputama za Ubuntu na hrvatskom jeziku.

Galerija[uredi VE | uredi]

Također pogledajte[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Debian is the rock on which Ubuntu is built (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  2. 2,0 2,1 About the Ubuntu project. The story of Ubuntu (engleski). Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  3. MarkShuttleworth: What about binary compatibility between distributions? (engleski). Ubuntu Team Wiki, preuzeto 23. studenoga 2019.
  4. Our mission (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  5. Announcing Launch of ($10m) Ubuntu Foundation (engleski). Canonical Ltd., preuzeto 25. listopada 2017.
  6. Artful Aardvark Release Notes / Ubuntu Desktop (engleski). Ubuntu Team Wiki, preuzeto 25. listopada 2017.
  7. Ubuntu Server (engleski). Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  8. Ubuntu Core (engleski). Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  9. RootSudo (engleski). Community Help Wiki, preuzeto 23. studenoga 2019.
  10. Installation/SystemRequirements (engleski). Community Help Wiki, preuzeto 22. studenoga 2019.
  11. 11,0 11,1 11,2 The Ubuntu lifecycle and release cadence (engleski). Canonical, preuzeto 23. studenoga 2019.
  12. Ubuntu Releases and Version Numbers (engleski). Ubuntu Community Documentation. Canonical Ltd., preuzeto 31. prosinca 2013.
  13. UpgradeNotes. General Upgrade Information (engleski). Ubuntu Community Documentation. Canonical Ltd., preuzeto 31. prosinca 2013.
  14. Ubuntu flavours (engleski). Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  15. Support and management (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  16. Licensing (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd., preuzeto 23. studenoga 2019.
  17. UbuntuBackports (engleski). Ubuntu Community Documentation, preuzeto 24. rujna 2010.
  18. LinuxWorld Expo UK 2005 (PDF) (engleski), preuzeto 27. rujna 2010.
  19. Linux in Government: Linux Desktop Reviews, Part 6 - Ubuntu (engleski) (19. travnja 2005.), preuzeto 27. rujna 2010.
  20. McAllister, Neil (29. listopada 2007.). First Look: Ubuntu 7.10 Desktop Linux (engleski). PC World, preuzeto 27. rujna 2010.
  21. Best of open source in platforms and middleware (engleski), preuzeto 27. rujna 2010.
  22. Every Student in the Republic of Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations (engleski). Ubuntu. Canonical (20. studenoga 2007.), preuzeto 27. rujna 2010.
  23. French police: we saved millions of euros by adopting Ubuntu (engleski). Ars Technica (11. ožujka 2009.), preuzeto 27. rujna 2010.
  24. Vance, Ashlee (11. siječnja 2009.). A Software Populist Who Doesn’t Do Windows (engleski). The New York Times Company, preuzeto 27. rujna 2010.
  25. Dawson, Christopher (17. lipnja 2009.). Ubuntu a minor player? Not outside the States (engleski), preuzeto 27. rujna 2010.
  26. Usage statistics of Linux for websites (engleski). W3Techs, preuzeto 23. studenoga 2019.
  27. O nama. Ubuntu-hr, preuzeto 20. listopada 2012.
  28. Ubuntu-hr forum. Statistika. Ubuntu-hr, preuzeto 23. studenoga 2019.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Ubuntu.

Službene internetske stranice[uredi VE | uredi]

Neslužbene stranice[uredi VE | uredi]