Anglo-američki rat: razlika između inačica
m Jack Sparrow je premjestio stranicu Britansko-američki rat na Anglo-američki rat: više poveznica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Oružani sukob |
{{Oružani sukob |
||
|naziv= |
|naziv=Anglo-američki rat |
||
|dio= |
|dio= |
||
|slika=[[Datoteka:War of 1812 Montage.jpg|250px]] |
|slika=[[Datoteka:War of 1812 Montage.jpg|250px]] |
||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
★ Djelovali samo u svom području |
★ Djelovali samo u svom području |
||
}} |
}} |
||
''' |
'''Anglo-američki rat''' ili '''Rat iz 1812.''' je naziv za [[oružani sukob]] [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[SAD]]-a od 1812. do 1815. god. Sjedinjene Američke Države su objavile rat 18. lipnja 1812. godine zbog više razloga od kojih su neki: trgovačke restrikcije američkih brodova zbog [[Napoleonski ratovi|britanskog rata s Francuskom]], te britanske potpore [[indijanci|indijanskim plemenima]] protiv američke ekspanzije i zbog neslužbene želje SAD-a da anektira Kanadu<ref>John C.A. Stagg, ''Mr. Madison's War: Politics, Diplomacy, and Warfare in the Early American republic, 1783–1830'', Princeton, NJ: Princeton University Press, 1983.</ref>. |
||
Zbog zauzetosti većine vojnih snaga ratovima u Europi, Britanci su najprije imali obrambenu strategiju tijekom američkih napada na Kanadu. Do 1813. godine vojska SAD-a je osvojila [[jezero Erie]], dijelove zapadnog [[Ontario|Ontarija]] i uništila Tecumsehovu indijansku konfederaciju, a time i mogućnost neovisne indijanske države u Sjevernoj Americi koju je podržavalo Britansko Carstvo. Na sjeverozapadu, general [[Andrew Jackson]] je uništio vojsku [[Muskogee|Creek Red Sticks]] indijanaca u |
Zbog zauzetosti većine vojnih snaga ratovima u Europi, Britanci su najprije imali obrambenu strategiju tijekom američkih napada na Kanadu. Do 1813. godine [[Oružane snage SAD-a|vojska SAD-a]] je osvojila [[jezero Erie]], dijelove zapadnog [[Ontario|Ontarija]] i uništila Tecumsehovu indijansku konfederaciju, a time i mogućnost neovisne indijanske države u Sjevernoj Americi koju je podržavalo Britansko Carstvo. Na sjeverozapadu, general [[Andrew Jackson]] je uništio vojsku [[Muskogee|Creek Red Sticks]] indijanaca u Bitci kod Horseshoe Benda 1814. godine. |
||
Porazom [[Napoleon]]a u Europi 1814. godine, već 6. travnja, Britanci su započeli s agresivnijom strategijom poslavši tri velike postrojbe. Pobjedom u |
Porazom [[Napoleon]]a u Europi 1814. godine, već 6. travnja, Britanci su započeli s agresivnijom strategijom poslavši tri velike postrojbe. Pobjedom u Bitci kod Bladensburga u kolovozu 1814. godine, Britanci su uspjeli osvojiti i spaliti [[Washington]], ali su Amerikanci pobjedama u rujnu 1814. i siječnju 1815. odbili tri britanske invazije na [[New York]], [[Baltimore]] i [[New Orleans]]. |
||
Rat se odigravao na tri bojišta: |
Rat se odigravao na tri bojišta: |
||
* Na moru su ratni brodovi i |
* Na moru su ratni brodovi i [[Gusari|gusarske jedinice]] obje strane napadali trgovačke brodove neprijatelja, dok je [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] izvodila uspješnu blokadu atlantske obale SAD-a, što joj je omogućilo velika pustošenja u drugom razdoblju rata; |
||
* Na američko-kanadskoj granici, od [[Velika jezera|Velikih jezera]] te duž [[rijeka sv. Lovrijenca|rijeke sv. Lovrijenca]], su se vodile kopnene i pomorske bitke; |
* Na američko-kanadskoj granici, od [[Velika jezera|Velikih jezera]] te duž [[rijeka sv. Lovrijenca|rijeke sv. Lovrijenca]], su se vodile kopnene i pomorske bitke; |
||
* Na jugu SAD-a i obali [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] vojska SAD-a je pobijedila britanske indijanske saveznike i odbila invaziju na New Orleans. |
* Na jugu SAD-a i obali [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]] vojska SAD-a je pobijedila britanske indijanske saveznike i odbila invaziju na New Orleans. |
||
| Redak 53: | Redak 53: | ||
* [http://faculty.polytechnic.org//gfeldmeth/USHistory.html Key Events of the War of 1812], chart by Greg D. Feldmeth, Polytechnic School (Pasadena, California), 1998. |
* [http://faculty.polytechnic.org//gfeldmeth/USHistory.html Key Events of the War of 1812], chart by Greg D. Feldmeth, Polytechnic School (Pasadena, California), 1998. |
||
[[Kategorija:Ratovi]] |
|||
[[Kategorija:Povijest SAD-a 1789.-1861.]] |
|||
[[Kategorija:Britanska vojna povijest]] |
|||
{{Link GA|de}} |
{{Link GA|de}} |
||
Inačica od 7. rujna 2012. u 14:07
| Anglo-američki rat | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Prizori britansko-američkog rata: Pustošenje Washingtona, Bitka kod Queenston Heightsa, pomorska bitka Constitutiona protiv HMS Guerrierea, smrt Tecumseha kod Moraviantowna, Andrew Jackson vodi obranu New Orleansa. | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
 SADChoctaw Cherokee Indijanci Muskogee |
 Britansko CarstvoShawnee Creek Red Sticks Chippewa Fox Indijanci Iroquois Indijanci Miami Indijanci Ottawa Kickapoo Lenni Lenape Mascouten Potawatomi Sac Wendat | ||||||||
| Vođe | |||||||||
| James Madison Henry Dearborn Jacob Brown Winfield Scott Andrew Jackson William Henry Harrison William Hull |
Lord Liverpool George Prévost Isaac Brock† Roger Hale Sheaffe Gordon Drummond Robert Ross† Edward Pakenham† Charles de Salaberry† Tecumseh† | ||||||||
| Vojne snage | |||||||||
Regularna vojska SAD-a: 7.000 na početku i 35.800 na kraju rata
|
Britanska vojska: 5.200 na početku i 48.160 na kraju rata
| ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| 2.260 poginulih u boju i 4.505 ranjenih oko 15.000 ukupno preminulih[1] |
1.600 poginulih u boju, 3.679 ranjenih i 3.321 preminulih od bolesti | ||||||||
| † Poginuli u boju
★ Djelovali samo u svom području | |||||||||
Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812. do 1815. god. Sjedinjene Američke Države su objavile rat 18. lipnja 1812. godine zbog više razloga od kojih su neki: trgovačke restrikcije američkih brodova zbog britanskog rata s Francuskom, te britanske potpore indijanskim plemenima protiv američke ekspanzije i zbog neslužbene želje SAD-a da anektira Kanadu[2].
Zbog zauzetosti većine vojnih snaga ratovima u Europi, Britanci su najprije imali obrambenu strategiju tijekom američkih napada na Kanadu. Do 1813. godine vojska SAD-a je osvojila jezero Erie, dijelove zapadnog Ontarija i uništila Tecumsehovu indijansku konfederaciju, a time i mogućnost neovisne indijanske države u Sjevernoj Americi koju je podržavalo Britansko Carstvo. Na sjeverozapadu, general Andrew Jackson je uništio vojsku Creek Red Sticks indijanaca u Bitci kod Horseshoe Benda 1814. godine.
Porazom Napoleona u Europi 1814. godine, već 6. travnja, Britanci su započeli s agresivnijom strategijom poslavši tri velike postrojbe. Pobjedom u Bitci kod Bladensburga u kolovozu 1814. godine, Britanci su uspjeli osvojiti i spaliti Washington, ali su Amerikanci pobjedama u rujnu 1814. i siječnju 1815. odbili tri britanske invazije na New York, Baltimore i New Orleans.
Rat se odigravao na tri bojišta:
- Na moru su ratni brodovi i gusarske jedinice obje strane napadali trgovačke brodove neprijatelja, dok je Britanska kraljevska ratna mornarica izvodila uspješnu blokadu atlantske obale SAD-a, što joj je omogućilo velika pustošenja u drugom razdoblju rata;
- Na američko-kanadskoj granici, od Velikih jezera te duž rijeke sv. Lovrijenca, su se vodile kopnene i pomorske bitke;
- Na jugu SAD-a i obali Meksičkog zaljeva vojska SAD-a je pobijedila britanske indijanske saveznike i odbila invaziju na New Orleans.
Upravo su pobjede kod Baltimorea 1814. (koja je inspirirala stihove himne SAD-a, The Star-Spangled Banner) i New Orleansa 1815. godine u Amerikanaca stvorile nacionalnu euforiju koju su oni nazvali „Drugi rat za neovisnost”. Nakon toga uslijedilo je razdoblje koje su nazvali „doba dobrih osjećaja” jer su se stanovnici SAD-a uglavnom povezali, a partizanski sukobi milicija na suprotnim stranama su gotovo zaboravljeni. Kanada je također iz rata izašla sa snažnijim osjećajem nacionalne pripadnosti i solidarnosti, uglavnom zbog uspješnih obrana od američkih napada. Osobito u Ontariju, rat protiv SAD-a se i danas naziva „američkom ekspanzionističkom invazijom” i slavi se pobjeda Kanade. U Velikoj Britaniji se na rat gleda samo kao sporedni oružani sukob u sklopu Napoleonskih ratova.
Izvori
- ↑ Donald R. Hickey, Don't Give Up the Ship! Myths of The War of 1812, Urbana: University of Illinois Press. ISBN 978-0-252-03179-3
- ↑ John C.A. Stagg, Mr. Madison's War: Politics, Diplomacy, and Warfare in the Early American republic, 1783–1830, Princeton, NJ: Princeton University Press, 1983.
Vanjske poveznice
- The War of 1812, Government of Canada website
- Key Events of the War of 1812, chart by Greg D. Feldmeth, Polytechnic School (Pasadena, California), 1998.