Peptid: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m poveznice
Redak 3: Redak 3:
[[Datoteka:Tetrapeptide structural formulae v.1.png|300px|thumb|Tetra peptid.]]
[[Datoteka:Tetrapeptide structural formulae v.1.png|300px|thumb|Tetra peptid.]]


Povezivanjem najmanje dvije [[aminokiselina|aminokiseline]] nastaju peptidi. U kemijskoj reakciji sudjeluju amino-skupina jedne aminokiseline i [[karboksilna skupina]] druge aminokiseline, te nastaju peptid i [[voda]]. Na ovaj način nastala kemijska veza zove se peptidna veza. Stoga se obratno usmjeren proces zove [[hidroliza]] peptidne veze ili kraće hidroliza peptida. Ime nastalog spoja formira se od imena aminokiselina koje su ušle u [[kemijska reakcija|reakciju]] i to tako da se aminokiselini čija karboksilna skupina ulazi u reakciju doda nastaval '''-il''', a aminokiselini čija amino-skupina ulazi u reakciju ime ostaje nepromijenjeno. Povežu li se tri aminokiseline u peptid, aminokiselina kojoj je u reakciji sudjelovala samo amino-skupina ne mijenja ime. Isto vrijedi i za više od tri aminokiseline u reakciji.
Povezivanjem najmanje dvije [[aminokiselina|aminokiseline]] nastaju peptidi. U kemijskoj reakciji sudjeluju amino-skupina jedne aminokiseline i [[karboksilna skupina]] druge aminokiseline, te nastaju peptid i [[voda]]. Na ovaj način nastala kemijska veza zove se [[peptidna veza]]. Stoga se obratno usmjeren proces zove [[hidroliza]] peptidne veze ili kraće hidroliza peptida. Ime nastalog spoja formira se od imena [[aminokiselina ]]koje su ušle u [[kemijska reakcija|reakciju]] i to tako da se aminokiselini čija karboksilna skupina ulazi u reakciju doda nastavak '''-il''', a aminokiselini čija amino-skupina ulazi u reakciju ime ostaje nepromijenjeno. Povežu li se tri aminokiseline u peptid, aminokiselina kojoj je u reakciji sudjelovala samo amino-skupina ne mijenja ime. Isto vrijedi i za više od tri aminokiseline u reakciji.


Peptidima se smatraju svi spojevi nastali međusobnim povezivanjem aminokiselina, a čija [[molarna masa]] ne prelazi 10.000 daltona tj. sastavljeni su od približno 10 aminokiselina. Spojevi molekularne mase od 10.000 do 100.000 daltona i koji sadrže približno 100 aminokiselina smatraju se polipeptidima, a oni molekularne mase veće od 100.000 daltona ili koji sadrže više od 100 aminokiselina smatraju se [[protein|proteinima]].
Peptidima se smatraju svi spojevi nastali međusobnim povezivanjem aminokiselina, a čija [[molarna masa]] ne prelazi 10.000 [[dalton]]a tj. sastavljeni su od približno 10 [[aminokiselina]]. Spojevi molekularne mase od 10.000 do 100.000 [[dalton]]a i koji sadrže približno 100 aminokiselina smatraju se [[polipeptid]]ima, a oni molekularne mase veće od 100.000 [[dalton]]a ili koji sadrže više od 100 aminokiselina smatraju se [[bjelančevina|bjelančevinama]].


== Izvor ==
== Izvor ==

Inačica od 2. studenoga 2012. u 21:44

Peptidi su kratki polimeri aminokiselinskih monomera vezani peptidnim vezama.

Tetra peptid.

Povezivanjem najmanje dvije aminokiseline nastaju peptidi. U kemijskoj reakciji sudjeluju amino-skupina jedne aminokiseline i karboksilna skupina druge aminokiseline, te nastaju peptid i voda. Na ovaj način nastala kemijska veza zove se peptidna veza. Stoga se obratno usmjeren proces zove hidroliza peptidne veze ili kraće hidroliza peptida. Ime nastalog spoja formira se od imena aminokiselina koje su ušle u reakciju i to tako da se aminokiselini čija karboksilna skupina ulazi u reakciju doda nastavak -il, a aminokiselini čija amino-skupina ulazi u reakciju ime ostaje nepromijenjeno. Povežu li se tri aminokiseline u peptid, aminokiselina kojoj je u reakciji sudjelovala samo amino-skupina ne mijenja ime. Isto vrijedi i za više od tri aminokiseline u reakciji.

Peptidima se smatraju svi spojevi nastali međusobnim povezivanjem aminokiselina, a čija molarna masa ne prelazi 10.000 daltona tj. sastavljeni su od približno 10 aminokiselina. Spojevi molekularne mase od 10.000 do 100.000 daltona i koji sadrže približno 100 aminokiselina smatraju se polipeptidima, a oni molekularne mase veće od 100.000 daltona ili koji sadrže više od 100 aminokiselina smatraju se bjelančevinama.

Izvor

1. Biokemija, Ljerka Išgum-Vorgić, skripta za internu uporabu, Zagreb, 1996.