II. gimnazija u Zagrebu: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
Škola je još jednom bila meta bombi, ovoga puta 1995. godine za vrijeme oslobađanja okupirane Zapadne Slavonije kada su četnici s Banije raketirali školsko dvorište za vrijeme nastave, na sreću bez žrtava. |
Škola je još jednom bila meta bombi, ovoga puta 1995. godine za vrijeme oslobađanja okupirane Zapadne Slavonije kada su četnici s Banije raketirali školsko dvorište za vrijeme nastave, na sreću bez žrtava. |
||
U bivšoj državi škola je nakon rata II. gimnazija, a u Reformi školstva utopljena je u Centar za kulturu i umjetnost. |
U bivšoj državi škola je nakon rata nazvana II. gimnazija, a u Reformi školstva utopljena je u Centar za kulturu i umjetnost. |
||
<ref name="II. gimnazija povijest">[http://www.gimnazija-druga-zg.skole.hr/povijest.html]II. gimnazija povijest</ref> |
<ref name="II. gimnazija povijest">[http://www.gimnazija-druga-zg.skole.hr/povijest.html]II. gimnazija povijest</ref> |
||
Inačica od 13. prosinca 2012. u 22:28
II. gimnazija u Zagrebu je opća gimnazija osnovana prije stotinu godina dopisom cara Franje Josipa I. koji je razdijelio I. kraljevsku realnu gimnazije na I. i II. kraljevsku realnu gimnaziju.
II. gimnazija Zagreb je jedna od najboljih općih gimnazija u Hrvatskoj uz III. gimnaziju iz Splita i SŠ Zlatar prema rezultatima poslijednje Državne mature. Također jedna je od tri najbolje srednje škole/gimnazije u Zagrebu uz V. i XV. gimnaziju koje su prirodoslovno-matematičke.
Zagrebačka II. gimnazija ove godine (13.12.2012.) slavi stotu obljetnicu postojanja i sedamdeset godina od useljenja u novu zgradu u Križanićevoj ulici 4. Organizirana je Svečana akademija koju su upriličili gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i presdsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović.
Najnoviji rezultati
Zagrebačka II. gimnazija 2009. na Državnoj maturi ostvarila je 3. mjesto u Hrvatskoj po ostvarenim rezultatima, a 2010. godine bili su na 5. mjestu. Na posljednjoj maturi imali su najbolje rezultate iz 5 predmeta: hrvatskog, psihologije, fizike, politike i gospodarstve te sociologije. Tako su sveukupno slične rezultate ostvaril opće gimnazije: II. gimnazija iz Osijeka, SŠ Zlatar i III. gimnazija iz Splita. [1] [2] [3]
Povijest
Godine 1911./1912. u Kraljevsku realnu gimnaziju se upisalo 1118 učenika, što je bilo previše i za onako veliku zgradu ( današnji muzej Mimara), Visoka kraljevska zemaljska vlada donijela je odluku da se sagradi nova zgrada na Širokom brijegu uređena prema svim modernim školskim zahtjevima, u koju se smjestila Kraljevska II. Realna gimnazija u Zagrebu.
6. prosinca 1912. godine javlja se ravnateljstvu Kraljevske realne gimnazije u Zagrebu da su Njegovo Cesarsko Kraljevsko Apostolsko Veličanstvo Franjo Josip I. dopustilo da se Kraljevska realna gimnazija u Zagrebu razdijeli u potpune dvije realne gimnazije (prvu i drugu), čime je osnovana Kraljevska II. realna gimnazija u Zagrebu.
II. gimnazija je kroz svoju povijest nekoliko puta preseljavana, od Katarininog trga, Wilsonovog trga (današnji Rooseveltov trg), Ulice A (današnje Klaićeve), Josipovca i Savske ceste nakon čega se seli u novoizgrađenu zgradu u Domagojevoj ulici 1933. godine, gdje se i danas nalazi.
Zgradu je, prema tada najmodernijim građevinskim i arhitektonskim dostignućima kao i materijalima, projektirao hrvatski arhitekt Egon Steinmann. Unatoč lošem održavanju u bivšoj državi, zgrada i danas uz relativno male građevinske zahvate, može odgovoriti svim prostornim i drugim zahtjevima današnjeg gimnazijskog programa.
Za vrijeme II.Svjetskog rata zgrada postaje vojarna te je pri kraju rata bombardirana i srušeno je istočno krilo - današnja Klasična gimnazija.
Škola je još jednom bila meta bombi, ovoga puta 1995. godine za vrijeme oslobađanja okupirane Zapadne Slavonije kada su četnici s Banije raketirali školsko dvorište za vrijeme nastave, na sreću bez žrtava.
U bivšoj državi škola je nakon rata nazvana II. gimnazija, a u Reformi školstva utopljena je u Centar za kulturu i umjetnost. [4]
Škola danas
Trenutni ravnatelj je Drago Bagić.
Hrvatski jezik - Danijela Filipović Bojanić Marija Hilje Leo Juko Ivan Pavlović Gordana Prodanović Ana Širinić Zrinka Vancaš
Engleski jezik - Željka Đaković Renata Jurić Branka Lacković Jasna Rilje Ksenija Šebić Mia Vrbanac
Njemački jezik - Renata Jurić Branka Strapač Mia Vrbanac Danijela Zeko
Francuski jezik - Jasna Rilje Ksenija Šebić
Talijanski jezik - Danijela Filipović Bojanić Branka Lacković
Španjolski jezik - Marija Hilje Zrinka Vancaš
Latinski jezik - Vesna Kezele Hrvojka Vlahović Zokić
Glazbena umjetnost - Jadranka Rudeš
Likovna umjetnost - Marko Jurić Vesna Kezele
Povijest - Katarina Šušak Jadranka Guljaš Snježana Vuković
Geografija - Ivan Dukić Željka Jakubec Mirjana Pandžić
Matematika - Snježana Đedović-Ržehak Ivana Fundurulić Maja Horvat Ivan Marinović Mara Stričević Ana Tadić
Fizika - Mirjana Hausknecht Mara Stričević Goran Vranić Ivana Fundurulić Kemija Branka Albahari Janja Aničić Jadranka Lešić
Biologija - Janja Aničić Darinka Đerek Miroslava Kujundžić
Informatika - Smiljana Perić
Tjelesna i zdravstvena kultura - Iva Kranjčević Ivana Peršić Mirna Radojčić
Vjeronauk - Marija Zavacki
Etika - Irena Ihas Jurić Ivana Plazonić Darko Tödtling
Psihologija - Branka Krizmanić Slunjski Ivanković Ivana
Logika - Darko Tödtling
Sociologija - Irena Ihas Jurić
Filozofija - Darko Tödtling
Politika i gospodarstvo - Irena Ihas Jurić
Školu je 2012. upisalo 168 novih učenika razmještenih u 6 razreda. Bodovni prag bio je 55 bodova. [5] [6]