Magnet: razlika između inačica
m r2.7.2+) (robot Dodaje: my:သံလိုက် |
m r2.7.3) (robot Dodaje: ka:მაგნიტი |
||
Redak 48: | Redak 48: | ||
[[ja:磁石]] |
[[ja:磁石]] |
||
[[jv:Magnèt]] |
[[jv:Magnèt]] |
||
[[ka:მაგნიტი]] |
|||
[[kk:Магнит]] |
[[kk:Магнит]] |
||
[[kn:ಅಯಸ್ಕಾಂತ]] |
[[kn:ಅಯಸ್ಕಾಂತ]] |
Inačica od 23. siječnja 2013. u 03:28
Magnet je tvar s vlastitim magnetskim poljem. Jednostavan način provjere je li nešto magnet jest prosipanje željezne prašine u blizini, te da se pogleda kakav će ona uzorak tvoriti. Također se u tu svrhu može uzeti komad željeza i probati djeluje li nešto na njega dodatnom silom.
Podjela
Magneti se dijele na trajne ili permanentne magnete i na elektromagnete. Elektromagneti se obično sastoje od zavojnice sa željeznom jezgrom, a razlikuju se od trajnih zbog ovisnosti o električnoj struji koja je uvjet za stvaranje njihova magnetskog polja. Trajni se pak magneti dijele na prirodne i umjetne. Prirodne čine rude, odnosno minerali koji su magnetizirani prirodnim putem, a umjetni se dobivaju željenim postupkom magnetiziranja posebnog materijala. Najpoznatiji primjer prirodnog magneta je magnetizirani magnetit, od čijeg naziva i potječu nazivi kao što su magnet ili magnetsko polje.
Polovi
Magneti nisu izotropni, nego imaju povlašteni smjer, a to je smjer vektora magnetskog polja unutar magneta. Mjesta gdje magnetsko polje magneta u značajnoj mjeri izvire ili ponire u magnet se nazivaju polovima magneta. Polovi se se nazivaju sjeverni (N eng. north) i južni (S eng. south) pol, a o kojem se polu radi ovisi o predznaku magnetskog polja. Magneti međusobno djeluju silom jedni na druge, a to međudjelovanje se dade opisati odbijanjem istoimenih polova i privlačenjem raznoimenih polova.