Organizam: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 31.176.161.46, vraćeno na zadnju inačicu suradnika ZéroBot |
m r2.6.5) (robot Dodaje: ka:ორგანიზმი |
||
Redak 65: | Redak 65: | ||
[[jbo:jmive]] |
[[jbo:jmive]] |
||
[[jv:Organisme]] |
[[jv:Organisme]] |
||
[[ka:ორგანიზმი]] |
|||
[[kk:Организм]] |
[[kk:Организм]] |
||
[[kn:ಸಾವಯವ]] |
[[kn:ಸಾವಯವ]] |
Inačica od 27. veljače 2013. u 14:30
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti. Ti odnosi obilježeni su prije svega pojavom da svaki pojedini dio djeluje u službi cijelog sklopa, dok obratno, cjelina djeluje u smislu održavanja svih svojih dijelova ili funkcija.
Pojam se koristi u društvenim znanostima (država je također svojevrstan organizam), prirodnim znanostima (organizam (biologija)).
U filozofiji to je cjelovito strukturiran sklop u kojem svakom sastavnom dijelu cjeline pripada vlastito značenje za samoga sebe i za cjelinu[1].
Tako Kant definira sve dijelove organizma istovremeno i kao sredstvo i kao cilj svih drugih dijelova, dok Aristotel smatra da je organizam u svakom slučaju više od zbira svojih dijelova.
U teologiji organizam je usmjeren ka cilju, dakle, određuje ga svrha[1]
Izvori
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija, tom 8, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-38-X
Literatura
- Ewers, Michael: Philosophie des Organismus in teleologischer und dialektischer Sicht. Ein ideengeschichtlicher Grundriss. ("Filozofija organizma u svjetlu teologije i dijalektike. Idejnopovijesni temelj") Münster 1986.
- Kant, Immanuel: Kritik der Urteilskraft (KU). In: Weischedel, W. (Hrsg.), Werkausgabe in 12 Bänden, Bd. X, Frankfurt am Main 2005. (Hier besonders § 65)