Državni udar u Čileu 1973.: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: id:Kudeta Chili 1973
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
Redak 37: Redak 37:
[[sv:Militärkuppen i Chile 1973]]
[[sv:Militärkuppen i Chile 1973]]
[[tr:1973 Şili Darbesi]]
[[tr:1973 Şili Darbesi]]
[[vi:Đảo chính năm 1973 tại Chile]]
[[zh:1973年智利政變]]
[[zh:1973年智利政變]]

Inačica od 7. ožujka 2013. u 05:40

Državni udar u Čileu 1973.

Čileanski državni udar 1973. godine predstavljao je kulminaciju višegodišnje političke krize u Čileu, izazvane eskalacijom sukoba između ljevičarskog predsjednika Salvadora Allendea na jednoj, i desničarskog Nacionalnog kongresa (parlamenta) na drugoj strani, koji je svoje korijene imao u Allendeovoj namjeri da u Čile uvede socijalizam. Sukob, koji je zahvaljujući hladnom ratu osim ideološke i ekonomske imao i međunarodnu dimenziju, te u kome su Allendea podržavali SSSR i Kuba, a čileanske desničare SAD, riješen je kada su Oružane snage Čilea uz finacijsku i propagandnu podršku CIA-e, izvele državni udar 11. rujna 1973. Pučisti su za nekoliko sati uspjeli preuzeti nadzor nad zemljom, a Allende je izvršio samoubojstvo nakon što je s najvjernijim pristašama nekoliko sati pružao otpor opkoljen u predsjedničkoj palači La Moneda. Pučisti, organizirani u huntu čiji je vođa kasnije postao Augusto Pinochet, su potom tijekom sljedećih nekoliko dana započeli strahovladu tijekom koje su uhapšene i mučene desetine tisuća ljevičara i Allendeovih pristaša; pri tome je likvidirano između 1500 i 3000 ljudi, među kojima je bio i niz uglednih ličnosti kao glazbenik Victor Jara. Pinochetov režim je zahvaljujući tome u korijenu sasjekao pokušaje ljevičara da organiziraju kontra-puč, odnosno neutralizirao kasnije pokušaje pokretanja gerile; zahvaljujući tome je ostao na vlasti sve do 1990. godine i proveo radikalne neoliberalne ekonomske reforme koje će kasnije postati uzor mnogim razvijenim državama. Puč je, bez obzira na to, predstavljao jedan od najvažnijih, ali i najtraumatičnijih događaja u povijesti Čilea, ali i šire; svjetskoj javnosti su razmjeri krvoprolića bili neshvatljivim s obzirom na raniju reputaciju Čilea kao oaze stabilnosti i "uredne" liberalne demokracije u Latinskoj Americi.


Vanjske poveznice