Nihilizam: razlika između inačica
m r2.7.3) (robot Mijenja: oc:Niilisme |
|||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
[[Kategorija:Filozofska terminologija]] |
[[Kategorija:Filozofska terminologija]] |
||
<!--interwiki--> |
|||
[[ar:عدمية]] |
|||
[[arz:عدميه]] |
|||
[[az:Nihilizm]] |
|||
[[be:Нігілізм]] |
|||
[[be-x-old:Нігілізм]] |
|||
[[bg:Нихилизъм]] |
|||
[[bs:Nihilizam]] |
|||
[[ca:Nihilisme]] |
|||
[[cs:Nihilismus]] |
|||
[[cy:Nihiliaeth]] |
|||
[[da:Nihilisme]] |
|||
[[de:Nihilismus]] |
|||
[[el:Μηδενισμός]] |
|||
[[en:Nihilism]] |
|||
[[eo:Neniismo]] |
|||
[[es:Nihilismo]] |
|||
[[et:Nihilism]] |
|||
[[eu:Nihilismo]] |
|||
[[fa:پوچگرایی]] |
|||
[[fi:Nihilismi]] |
|||
[[fr:Nihilisme]] |
|||
[[ga:Nihilí]] |
|||
[[gan:虛無主義]] |
|||
[[he:ניהיליזם]] |
|||
[[hi:निषेधवाद]] |
|||
[[hu:Nihilizmus]] |
|||
[[id:Nihilisme]] |
|||
[[is:Tómhyggja]] |
|||
[[it:Nichilismo]] |
|||
[[ja:ニヒリズム]] |
|||
[[ka:ნიჰილიზმი]] |
|||
[[kk:Нигилизм]] |
|||
[[kn:ನಿರಾಕರಣವಾದ]] |
|||
[[ko:허무주의]] |
|||
[[ky:Нигилизм]] |
|||
[[la:Nihilismus]] |
|||
[[lt:Nihilizmas]] |
|||
[[lv:Nihilisms]] |
|||
[[mk:Нихилизам]] |
|||
[[ml:നിഹിലിസം]] |
|||
[[ms:Nihilisme]] |
|||
[[nl:Nihilisme (filosofie)]] |
|||
[[nn:Nihilisme]] |
|||
[[no:Nihilisme]] |
|||
[[oc:Niilisme]] |
|||
[[pl:Nihilizm]] |
|||
[[pt:Niilismo]] |
|||
[[ro:Nihilism]] |
|||
[[ru:Нигилизм]] |
|||
[[rue:Нігілізм]] |
|||
[[sh:Nihilizam]] |
|||
[[simple:Nihilism]] |
|||
[[sk:Nihilizmus]] |
|||
[[sr:Нихилизам]] |
|||
[[sv:Nihilism]] |
|||
[[ta:இல்லாமை தத்துவம்]] |
|||
[[tl:Nihilismo]] |
|||
[[tr:Hiççilik]] |
|||
[[uk:Нігілізм (психоаналіз)]] |
|||
[[uz:Nigilizm]] |
|||
[[zh:虚无主义]] |
|||
Inačica od 11. ožujka 2013. u 19:26
Nihilizam (lat. nihil – ništa) je nazor koji poriče vrijednost teorijskih zasada, društvenih normi i ideala. Cilj nihilizma je uništenje starog čovjeka i stvaranje novog, oslobođenog autoriteta i kulturnih značenja. Predrasuda o nihilizmu je da je on vjerovanje u Ništa.
Termin nihilizam prvi puta upotrebljava Turgenjev u romanu Očevi i djeca (1862.) karakterizirajući njime životni stav i poglede svog junaka Bazarova. Nasuprot idolatrijskim shvaćanjima okoline, Bazarov se cinički odnosi prema svakom autoritetu radikalno ispovijedajući jedino naturalističku filozofiju i znanost, no njegovu je posvemašnom kriticizmu stran i svaki konstruktivni društveni napor. Takvo nastrojenje obilježava i ondašnji politički pokret koji se manifestirao anarhizmom, a razvio se osobito među studentskom omladinom. Njihov radikalni individualizam, i pored naglašene materijalističko-kritičke osnove, treba razlikovati od socijalne doktrine Černiševskog, Dobroljubova, Pisareva i njihova kruga. Širenjem ruske književnosti termin je preuzet na Zapadu, ali bez izrazitije političke konotacije, prvenstveno kao oznaka za svojevrsni ateizam kojeg su prototipovi junaci Dostojevskog, Ivan Karamazov i Kirilov. Takav nihilizam najbolje očituje stav: ako nema boga, sve je dopušteno, tj. tada je najviša vrijednost individualna sloboda, a njena je kruna egzistencijalni izbor samoubojstva.
U filozofiji, pojam nihilizam javlja se uglavnom u dva značenja: kao logičko-spoznajni nihilizam, koji odriče svaku objektivnu vrijednost filozofsko-znanstvene spoznaje te stoji u bližoj vezi s radikalnim skepticizmom i kao moralno-politički nihilizam, prema kojemu se društvene i političke vrijednosti ne mogu utemeljiti ni na kakvim racionalnim argumentima. Takav se nihilizam javlja kod Seksta Empirika, Gorgije, Maxa Stirnera, Paula Mongréa, Friedricha Nietzschea, Alberta Camusa i drugih, a Martin Heidegger njime karakterizira opće stanje europskog duha novog znanstveno-tehničkog doba.
| |||||||||||||||||||||||