Sloboda

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Sloboda. Za istoimene novine, pogledajte Sloboda (Zagreb).

Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka. Sloboda se odnosi, u općenitom smislu, na tvrdnju biti »slobodan« (neograničen, nezarobljen). Francuzi su ustanovili da je stanje slobode prirođeno čovjeku radi činjenice da posjeduje dušu i svijest, s dodatkom da svaki odnos s društvom podrazumijeva donekle gubitak slobode. Sloboda se ne može točno definirati i svatko ju drugačije zamišlja.

No, ideal slobode pokretač je ljudske aktivnosti, dok društveno ograničavanje slobode pojedinca mora i može biti jedino dopušteno na sprječavanju gubitka sloboda drugih jedinki. Time se ostvaruje društvena ravnopravnost, socijalna država, ali postoji opasnost od gubljenja kriterija i individualizma, poput poznate uravnilovke u komunističkim državama.

Sloboda je često bila uzrok revolucijama. Biblija govori o tome da je Mojsije izbavio narod iz ropstva i odveo ga u Slobodu. U čuvenom govoru Martina Luthera Kinga "I Have A Dream", citirao je staru duhovnu pjesmu pjevanu od crnih američkih robova: »Napokon slobodni! Napokon slobodni! Hvala Bogu Svevišnjem napokon smo slobodni!« Sumerska klinasta riječ ama-gi, je najstariji pisani simbol koji predstavlja ideju slobode.

Vrlo često ostvarivanje slobode na nasilan način paradoksalno je s njezinom biti. Nasilje i fizički sukobi često prerastaju u rat. Rat je najveće ograničavanje individualne slobode u cilju zaštite prava veće skupine ljudi, odnosno u cilju zaštite ili uspostavljanja nekoga poretka. Od njega teži napad na ljudsku slobodu predstavlja jedino kriminal i nasilje izvan zakona.

Možda je najbolja definicija slobode - sloboda ljudskog duha. Kod tako relativnog pojma, jasno je da će sloboda za različite ljude podrazumijevati različita stanja i osjećaje.

O važnosti slobode kroz hrvatsku povijest napisano je mnoštvo knjiga i rasprava. Možda je najpoznatija oda hrvatske književnosti posvećena slobodi ona Ivana Gundulića (1589.-1638.) “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!” plemića, vijećnika i građanina Dubrovačke republike te možda najvećeg pjesnika hrvatskog baroka.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]