Kreda (tvar): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 17: | Redak 17: | ||
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). |
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). |
||
==Vidi još== |
|||
*[[Vapnenac]] |
|||
*[[Mramor]] |
|||
*[[Dolomit]] |
|||
*[[Dvolomac]] |
|||
{{Slikarske tehnike}} |
{{Slikarske tehnike}} |
Inačica od 7. travnja 2013. u 12:15
Kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti kalcijev karbonat.
Svojstva
Sastoji se od fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih sitnih životinjica. Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rugen (Danska), sjeverna Francuska i dr.).
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) boji. Vadi se u rudnicima krede.
Upotreba
Upotrebljava se kao pigment, sirovina za kit, kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr..
U slikarstvu
Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije.
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti).
Vidi još
|
Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Izvor
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 6 (Kn-Mak), str. 242.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3