Kreda (tvar)
Kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO3).
Svojstva[uredi VE | uredi]
U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.
Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rujana (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) boji. Vadi se u rudnicima krede.
Upotreba[uredi VE | uredi]
Upotrebljava se kao pigment, sirovina za kit, kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr..
U slikarstvu[uredi VE | uredi]
Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije.
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). Za gimnastiku.
Vidi još[uredi VE | uredi]
|
Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Izvor[uredi VE | uredi]
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 6 (Kn-Mak), str. 242.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3