Mišićevo: razlika između inačica

Koordinate: 45°59′N 19°29′E / 45.983°N 19.483°E / 45.983; 19.483
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 6 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q940239 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 132: Redak 132:
| bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.
| bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.
}}
}}
'''Mišićevo''' ([[ćirilica|ćir.]]: ''Мишићево'', [[mađarski|mađ.]]: ''Hadikörs'') je naselje u općini [[Subotica (općina)|Subotica]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]].
'''Mišićevo''' ([[ćirilica|ćir.]]: ''Мишићево'', [[mađarski|mađ.]]: ''Hadikörs'' i ''Misityevö'') je naselje u općini [[Subotica (općina)|Subotica]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]].

== Povijest ==
Nastalo je [[1925.]] godine parceliranjem zemljišta i naseljavanje ratnih dragovoljaca iz Srbije, Crne Gore, zatim stanovnika iz Like. Ime je dobilo prema [[Živojin Mišić|Živojinu Mišiću]], zapovjendiku [[Vojska Kraljevine Srbije|srpske vojske]] na [[solunsko bojište|solunskom bojištu]].

U Drugom svetskom ratu ovaj je kraj došao pod Mađarsku. Slaveni su pali u nemilost, ponajviše kolonizirani srpski dobrovoljci i kolonisti. Svi naseljenici, dobrovoljci i kolonisti s obližnje Rate i Mišićeva deportirani su u logore u Mađarsku. Većina ih je ostala ondje do kraja rata, a u njihove su kuće naseljeni su seljaci iz Erdelja i Bukovine ([[Čango-Mađari]]), koji su ondje ostali živjeti do kraja rujna 1944. godine. Mađarske su vlasti istjerane iz tog kraja 19. listopada 1944. godine. Doseljeni Mađari povukli su se u zapadne djelove Mađarske, preživeli su se kolonisti vratili, a osim njih i novi agrarni interesenti iz dalje i bliže okoline. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća Mišićevo je dobilo je status samostalog naselja. Dotad je na katastarskim zemljovidima bilo dijelom katastarske općine Bajmak, zajedno s [[Rata|Ratom]].


==Stanovništvo==
==Stanovništvo==

Inačica od 19. lipnja 2013. u 00:35

Mišićevo
Мишићево - Hadikörs
Koordinate: 45°59′N 19°29′E / 45.983°N 19.483°E / 45.983; 19.483
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Općina Subotica
Površina
 - Ukupna 133.7 km²
Visina 137
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 446
 - Gustoća 68 stan./km²
Poštanski broj 24211
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SU
Zemljovid
Mišićevo na zemljovidu Srbije
Mišićevo
Mišićevo
Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.

Mišićevo (ćir.: Мишићево, mađ.: Hadikörs i Misityevö) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Povijest

Nastalo je 1925. godine parceliranjem zemljišta i naseljavanje ratnih dragovoljaca iz Srbije, Crne Gore, zatim stanovnika iz Like. Ime je dobilo prema Živojinu Mišiću, zapovjendiku srpske vojske na solunskom bojištu.

U Drugom svetskom ratu ovaj je kraj došao pod Mađarsku. Slaveni su pali u nemilost, ponajviše kolonizirani srpski dobrovoljci i kolonisti. Svi naseljenici, dobrovoljci i kolonisti s obližnje Rate i Mišićeva deportirani su u logore u Mađarsku. Većina ih je ostala ondje do kraja rata, a u njihove su kuće naseljeni su seljaci iz Erdelja i Bukovine (Čango-Mađari), koji su ondje ostali živjeti do kraja rujna 1944. godine. Mađarske su vlasti istjerane iz tog kraja 19. listopada 1944. godine. Doseljeni Mađari povukli su se u zapadne djelove Mađarske, preživeli su se kolonisti vratili, a osim njih i novi agrarni interesenti iz dalje i bliže okoline. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća Mišićevo je dobilo je status samostalog naselja. Dotad je na katastarskim zemljovidima bilo dijelom katastarske općine Bajmak, zajedno s Ratom.

Stanovništvo

U naselju Mišićevo živi 446 stanovnika, od čega 359 punoljetnih stanovnika sa prosječnom starostio od 42,0 godina (39,8 kod muškaraca i 44,1 kod žena). U naselju ima 161 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,77.

Prema popisu iz 1991. godine u naselju je živjelo 509 stanovnika.

Etnički sastav 2002.[1]
Narod Stanovnika %
Srbi 208 46,63%
Bunjevci 150 33,63%
Hrvati 35 7,84%
Mađari 18 4,03%
Jugoslaveni 15 3,36%
Crnogorci 1 0,22%
Muslimani 1 0,22%
nepoznato 1 0,22%

[2]

Kretanje broja stanovnika od 1948. do 2001.
broj stanovnika
601
582
597
554
517
509
446
1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Izvor

  1. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  2. 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9

Vanjske poveznice