Endokrine žlijezde: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 1: Redak 1:

==[[Endokrine žlijezde]]==
Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim lučenjem. One proizvode [[hormon]]e, koji se oslobađaju u [[krv]] ili [[limfni sustav]]. Hormoni ulaze u [[krvotok]], stoga se njihovo djelovanje projicira daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja [[Metabolizam|metabolizma]] stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. [[hipofiza]]rni se hormon [[TSH]] veže isključivo na receptore prisutne na stanicama [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]] i djeluje samo na njih.
Endokrine žlijezde su [[endokrine žlijezde|žlijezde s unutarnjim lučenjem]]. One proizvode [[hormon]]e, koji se oslobađaju u [[krv]] ili [[limfni sustav]]. Hormoni ulaze u [[krvotok]], stoga se njihovo djelovanje projicira daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja [[Metabolizam|metabolizma]] stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. [[hipofiza]]rni se hormon [[TSH]] veže isključivo na receptore prisutne na stanicama [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]] i djeluje samo na njih.


Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: [[Steroid|steroidni]] (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i [[peptid]]ni hormoni (kao [[inzulin]] ili [[hipofiza]]rni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni [[Hidrofoban|hidrofobni]], sposobni su stoga prolaziti kroz [[Stanična membrana|staničnu membranu]] i vezati se na receptore unutar [[Citoplazma|citoplazme]]. [[Peptid]]ni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj [[Stanična membrana|staničnoj membrani]] na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili [[transdukcija signala]].
Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: [[Steroid|steroidni]] (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i [[peptid]]ni hormoni (kao [[inzulin]] ili [[hipofiza]]rni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni [[Hidrofoban|hidrofobni]], sposobni su stoga prolaziti kroz [[Stanična membrana|staničnu membranu]] i vezati se na receptore unutar [[Citoplazma|citoplazme]]. [[Peptid]]ni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj [[Stanična membrana|staničnoj membrani]] na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili [[transdukcija signala]].
Redak 12: Redak 12:
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]].
Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je [[štitna žlijezda]], čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva [[koloid]]. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze [[Kapilara|kapilare]]. Primjer ovakvih žlijezda su [[Langerhansovi otočići]] u [[Gušterača|gušterači]].


==[[Endokrine žlijezde]] i [[hormoni]]==
==[[Endokrine žlijezde]] ==


[[Datoteka: Illu endocrine system.png|mini|300 px| Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. '''1. [[Epifiza]] 2. [[Hipofiza]] 3. [[Štitna žlijezda]] 4. [[Prsna žlijezda]] 5. [[Nadbubrežna žlijezda]] 6. [[Gušterača]] 7. [[Jajnici|Jajnik]] 8. [[Testisi|Testis]]''' ]]
[[Datoteka: Illu endocrine system.png|mini|300 px| Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. '''1. [[Epifiza]] 2. [[Hipofiza]] 3. [[Štitna žlijezda]] 4. [[Prsna žlijezda]] 5. [[Nadbubrežna žlijezda]] 6. [[Gušterača]] 7. [[Jajnici|Jajnik]] 8. [[Testisi|Testis]]''' ]]

Inačica od 16. studenoga 2013. u 01:42

Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim lučenjem. One proizvode hormone, koji se oslobađaju u krv ili limfni sustav. Hormoni ulaze u krvotok, stoga se njihovo djelovanje projicira daleko od mjesta gdje su proizvedeni. Molekula određenog hormona ima ulogu mijenjanja metabolizma stanica u tijelu koje imaju receptore za taj hormon: npr. hipofizarni se hormon TSH veže isključivo na receptore prisutne na stanicama štitne žlijezde i djeluje samo na njih.

Po svoj kemijskoj prirodi, hormoni se dijele na dvije skupine: steroidni (kao npr. spolni hormoni ili kortizol) i peptidni hormoni (kao inzulin ili hipofizarni hormoni). Kemijska priroda hormona određuje i način djelovanja na ciljanu stanicu. Steroidni su hormoni hidrofobni, sposobni su stoga prolaziti kroz staničnu membranu i vezati se na receptore unutar citoplazme. Peptidni pak hormoni imaju svoje receptore na samoj staničnoj membrani na površini stanice. Veza peptidni hormon-receptor aktivira lančani niz staničnih reakcija koje mijenjaju metabolizam same stanice. Ovaj se proces zove prijenos ili transdukcija signala.

Za razliku od egzokrinih žlijezda, epitel endokrinih žlijezda ne formira adenomere i sekrecijske kanale, već se organizira u skupine okružene razvijenim sustavom kapilara.

Endokrine žlijezde možemo podijeliti na dvije skupine:

  • višestanične žlijezde - koje se pak dijele na folikularne i kordonalne žlijezde.

Jedini primjer folikularnih endokrinih žlijezda je štitna žlijezda, čije su stanice organizirane u kuglaste šupljine ispunjene prekursorom hormona koji se naziva koloid. Kordonalne endokrine žlijezde su izgrađene od stanica raspoređenih u dugim nizovima uz koje se nalaze kapilare. Primjer ovakvih žlijezda su Langerhansovi otočići u gušterači.

Endokrine žlijezde

Raspored glavnih endokrinih žlijezda u tijelu muškarca i žene. 1. Epifiza 2. Hipofiza 3. Štitna žlijezda 4. Prsna žlijezda 5. Nadbubrežna žlijezda 6. Gušterača 7. Jajnik 8. Testis
  • Hipofiza
    • Adenohipofiza (prednji režanj)
    • Pars intermedia (srednji režanj)
    • Neurohipofiza (stražnji režanj):