Hormoni
Hormoni su tvari koje kao "glasnici" u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge posebnim oblikom kemijskog djelovanja. Hormoni po sastavu mogu biti steroidi, prostaglandini, amini, peptidi i proteini. Hormoni kruže krvlju i dolaze u dodir gotovo sa svim stanicama.
Oni su zaslužni za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluju i na raspoloženje (npr.: stres). Dio medicine koji se time bavi je endokrinologija, iz grane interne medicine.
Žlijezde su skupine stanica koje izlučuju kemijske tvari, a mogu biti žlijezde s vanjskim i unutarnjim lučenjem.
Hormone luče žlijezde s unutarnjim lučenjem: hipofiza, štitna i doštitne žlijezde, prsna, nadbubrežne žlijezde, gušterača, muške spolne žlijezde (sjemenici) i ženske spolne žlijezde (jajnici).
Najvažnija žlijezda s unutarnjim lučenjem je hipofiza i ona je smještena u bazi mozga, tik ispod hipotalamusa.Hipofiza luči mnoge hormone i upravlja radom drugih žlijezda, primjerice štitnjače, kore nadbubrežne žlijezde, jajnika i sjemenik.
Mozak nadzire rad žlijezda usklađujući njihovu tijesnu međusobnu suradnju u lučenju hormona. Na taj način održavaju zdravlje organizma.
Sljedeći popis iznosi neke od važnijih hormona i njihove funkcije:[1]
- Hipotalamus:
- Faktor lučenja adrenokortikotropina (CRH) – potiče lučenje adrenokortikotropina (ACTH).
- Faktor lučenja hormona rasta (GRH) – potiče lučenje hormona rasta (GH).
- Faktor lučenja gonadotropina (GnRH) – potiče lučenje FSH i luteinizirajućeg hormona (LH).
- Faktor inhibicije lučenja melatonina (MIH) – koči lučenje melatonina (MSH).
- Faktor inhibicije lučenja prolaktina (PIH) – koči lučenje prolaktina.
- Somatostatin (GIH) – koči lučenje hormona rasta (GH) i mnogih drugih hormona (tireotropin ili inzulin).
- Hipofiza
- Adenohipofiza (prednji režanj):
- Adrenokortikotropni hormon (ACTH) – potiče lučenje glukokortikoidnih hormona nadbubrežne žlijezde.
- Tireotropni hormon (TSH) – potiče lučenje hormona štitne žlijezde.
- Folikul stimulacijski hormon (FSH) – potiče sazrijevanje folikula u jajnicima.
- Prolaktin (PL ili LTH) – potiče proizvodnji proteina mlijeka u mliječnim žlijezdama.
- Hormon rasta (GH) – potiče proizvodnju proteina i rast tkiva.
- Luteinizirajući hormon (LH) – regulira sazrijevanje folikula, lučenje estrogena i progesterona, ovulaciju, nastanak žutog tijela, u muškaraca lučenje androgenih hormona.
- Pars intermedia (srednji režanj) (samo kod životinja):
- Hormon stimulacije melanocita (MSH) (Intermedin) – potiče prozvodnju melanina u melanocitima (boja kože).
- Neurohipofiza (stražnji režanj):
- Antidiuretički hormon (ADH) (ili Vazopresin) – povećava reapsorpciju vode u bubrezima.
- Oksitocin – izaziva kontrakcije glatkih mišića u maternici za vrijeme poroda i u dojkama pri dojenju.
- Adenohipofiza (prednji režanj):
- Epifiza (Pinealna žlijezda):
- (Melatonin) – regulira cirkadijalni ritam (prilagodbu organizma na izmjene dana i noći).
- Štitna žlijezda:
- Tiroksin (T4) – ubrzava metabolizam, povećava toplinu, potiče rast i razvoj.
- Trijodtironin (T3)
- Kalcitonin (Tireokalcitonin) – smanjuje otpuštanje kalcija iz kostiju i pojačava lučenje fosfata i kalcija urinom.
- Doštitna žlijezda:
- Hormon doštitne žlijezde (Parathormon) (PTH) – potiče otpuštanje kalcija iz kostiju, povećava apsorpciju kalcija i smanjuje njegove izlučivanje.
- Gušterača (endokrini dio gušterače):
- Nadbubrežna žlijezda
- Srž nadbubrežne žlijezde – glavni učinci: porast krvnog tlaka, ubrzanja rada srca, širenje dišnih putova, pojačani metabolizam glukoze, usporavanje probave.
- Kora nadbubrežne žlijezde:
- Mineralokortikoidni hormoni (U prvom sloju)
- Aldosteron – potiču apsorpciju natrijevih iona u bubrezima.
- Glukokortikoidni hormoni (kortikosteroidi) (U drugom sloju) – sudjeluju u prometu glukoze i koče upalne reakcije.
- Kortizol – potiče stvaranje glukoze iz aminokiselina i glikogena u jetri, koči obrambene reakcije i upale u tkivima.
- Kortizon
- Kortikosteron
- Androgeni (U trećem sloju) – muški spolni hormoni koje luči nadbubrežna žlijezda muškaraca i žena.
- Mineralokortikoidni hormoni (U prvom sloju)
- Spolne žlijezde:
- Testisi:
- Estrogen – potiče razvoj jajašca i djeluje na endometrij maternice.
- Jajnici:
- Progesteron – održava cikličke promjene endometrija maternice.
- Testosteron – potiče razvoj spermija.
- Testisi:
- Bubreg:
- Renin – potiče pretvorbu i nastank angiotenzina I, regulira krvni tlak preko sustava renin-angiotenzin.
- 1,25-dihidroksikolekalciferol (kalcitrol) – služi za odlaganje kalcija u kostima i njegovu absorbciju u probavnom sustavu.
- Eritropoetin – ključni hormon u stvaranju eritrocita.
- Srce:
- Atrijski natrijuretski peptid – smanjuje krvni tlak prilikom istezanja atrijskog miokarda.
- Želudac:
- Gastrin – potiče lučenje HCl-a iz parijetalnih stanica.
- Tanko crijevo:
- Sekretin – potiče izlučivanje hidrogenkarbonata i vode u egzokrinim stanicama gušterače.
- Kolecistokinin – potiče oslobađanje enzima gušterače.
- Adopociti:
- Leptin – regulira glad i sitost te potrošnju energije utječući na termogenezu.
- Posteljica:
- Ljudski korionski gonadotropin (hCG) – spriječava invulaciju žutog tijela i menstruaciju nakon oplodnje.
- Ljuski somatomamotropin – počinje s lučenjem otprilike u 5. tjednu trudnoće, slično djelovanje hormonu rasta.
- estrogeni
- progesteron
- ↑ Guyton, C.; Hall, John E. 2017. Medicinska Fiziologija. Medicinska Naklada. Zagreb. ISBN 978-953-176-785-9