Prijeđi na sadržaj

Hormoni

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hormon)

Hormoni su tvari koje kao "glasnici" u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge posebnim oblikom kemijskog djelovanja. Hormoni po sastavu mogu biti steroidi, prostaglandini, amini, peptidi i proteini. Hormoni kruže krvlju i dolaze u dodir gotovo sa svim stanicama.

Oni su zaslužni za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluju i na raspoloženje (npr.: stres). Dio medicine koji se time bavi je endokrinologija, iz grane interne medicine.

Žlijezde su skupine stanica koje izlučuju kemijske tvari, a mogu biti žlijezde s vanjskim i unutarnjim lučenjem.

Hormone luče žlijezde s unutarnjim lučenjem: hipofiza, štitna i doštitne žlijezde, prsna, nadbubrežne žlijezde, gušterača, muške spolne žlijezde (sjemenici) i ženske spolne žlijezde (jajnici).

Najvažnija žlijezda s unutarnjim lučenjem je hipofiza i ona je smještena u bazi mozga, tik ispod hipotalamusa.Hipofiza luči mnoge hormone i upravlja radom drugih žlijezda, primjerice štitnjače, kore nadbubrežne žlijezde, jajnika i sjemenik.

Mozak nadzire rad žlijezda usklađujući njihovu tijesnu međusobnu suradnju u lučenju hormona. Na taj način održavaju zdravlje organizma.

Popis i funkcije

[uredi | uredi kôd]

Sljedeći popis iznosi neke od važnijih hormona i njihove funkcije:[1]

  • Hipofiza
    • Adenohipofiza (prednji režanj):
      • Adrenokortikotropni hormon (ACTH) – potiče lučenje glukokortikoidnih hormona nadbubrežne žlijezde.
      • Tireotropni hormon (TSH) – potiče lučenje hormona štitne žlijezde.
      • Folikul stimulacijski hormon (FSH) – potiče sazrijevanje folikula u jajnicima.
      • Prolaktin (PL ili LTH) – potiče proizvodnji proteina mlijeka u mliječnim žlijezdama.
      • Hormon rasta (GH) – potiče proizvodnju proteina i rast tkiva.
      • Luteinizirajući hormon (LH) – regulira sazrijevanje folikula, lučenje estrogena i progesterona, ovulaciju, nastanak žutog tijela, u muškaraca lučenje androgenih hormona.
    • Pars intermedia (srednji režanj) (samo kod životinja):
      • Hormon stimulacije melanocita (MSH) (Intermedin) – potiče prozvodnju melanina u melanocitima (boja kože).
    • Neurohipofiza (stražnji režanj):
  • Epifiza (Pinealna žlijezda):
    • (Melatonin) – regulira cirkadijalni ritam (prilagodbu organizma na izmjene dana i noći).
  • Bubreg:
    • Renin – potiče pretvorbu i nastank angiotenzina I, regulira krvni tlak preko sustava renin-angiotenzin.
    • 1,25-dihidroksikolekalciferol (kalcitrol) – služi za odlaganje kalcija u kostima i njegovu absorbciju u probavnom sustavu.
    • Eritropoetin – ključni hormon u stvaranju eritrocita.
  • Srce:
    • Atrijski natrijuretski peptid – smanjuje krvni tlak prilikom istezanja atrijskog miokarda.
  • Želudac:
    • Gastrin – potiče lučenje HCl-a iz parijetalnih stanica.
  • Tanko crijevo:
    • Sekretin – potiče izlučivanje hidrogenkarbonata i vode u egzokrinim stanicama gušterače.
    • Kolecistokinin – potiče oslobađanje enzima gušterače.
  • Adopociti:
    • Leptin – regulira glad i sitost te potrošnju energije utječući na termogenezu.
  • Posteljica:
    • Ljudski korionski gonadotropin (hCG) – spriječava invulaciju žutog tijela i menstruaciju nakon oplodnje.
    • Ljuski somatomamotropin – počinje s lučenjem otprilike u 5. tjednu trudnoće, slično djelovanje hormonu rasta.
    • estrogeni
    • progesteron

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Guyton, C.; Hall, John E. 2017. Medicinska Fiziologija. Medicinska Naklada. Zagreb. ISBN 978-953-176-785-9

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Znanje.org