Neovisna narodna stranka: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Stranka je usprkos svojem otporu mađarizaciji pod [[Károly Khuen-Héderváry|Khuenovim]] banovanjem bila marginalizirana, tako da je [[1894]]. godine stupila u stalnu koaliciju sa [[Stranka prava|Strankom prava]], koju su zvali "[[domovinaši]]", a godine [[1902]]. se je s njome ujedinila u [[Hrvatska opozicija|Hrvatsku opoziciju]], koja [[1903.]] mijenja ime u [[Hrvatska stranka prava (1903.)|Hrvatska stranka prava]]. |
Stranka je usprkos svojem otporu mađarizaciji pod [[Károly Khuen-Héderváry|Khuenovim]] banovanjem bila marginalizirana, tako da je [[1894]]. godine stupila u stalnu koaliciju sa [[Stranka prava|Strankom prava]], koju su zvali "[[domovinaši]]", a godine [[1902]]. se je s njome ujedinila u [[Hrvatska opozicija|Hrvatsku opoziciju]], koja [[1903.]] mijenja ime u [[Hrvatska stranka prava (1903.)|Hrvatska stranka prava]]. |
||
Istaknuti članovi stranke bili su Matija Mrazović, Šime Mazzura, Marijan Derenčin, Ivan |
Istaknuti članovi stranke koji su bili odvjetnici bili su [[Matija Mrazović]], [[Šime Mazzura]], [[Marijan Derenčin]], [[Ivan Zahar]], [[Lovro Vidrić]] (svi iz Zagreba), [[Josip Majcen]] (u Krapini) i [[Ignjat Brlić]] (u Brodu).<ref>A. Kent, [http://www.historiografija.hr/hz/1990/HZ_43_22_KENT.pdf Hrvatski odvjetnici i politika profesije: dilema profesionalizacije 1884-1894.] Historijski zbornik, god. XLIII (1), str. 258 (1990)</ref> |
||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
Inačica od 2. lipnja 2014. u 09:31
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem. Razlog za odlazak iz stranke bilo je nezadovoljstvo prevelikom popustljivošću narodnjaka prema nastojanjima mađarizacije Hrvatske. Iako nije formalno bio član, jedan od glavnih pokrovitelja i vođa stranke bio je i Josip Juraj Strossmayer. Glavno glasilo stranke bio je Obzor te su se nazivali i obzoraši, a jedno vrijeme Pozor, pa su ih zvali i pozoraši.
Stranka je usprkos svojem otporu mađarizaciji pod Khuenovim banovanjem bila marginalizirana, tako da je 1894. godine stupila u stalnu koaliciju sa Strankom prava, koju su zvali "domovinaši", a godine 1902. se je s njome ujedinila u Hrvatsku opoziciju, koja 1903. mijenja ime u Hrvatska stranka prava.
Istaknuti članovi stranke koji su bili odvjetnici bili su Matija Mrazović, Šime Mazzura, Marijan Derenčin, Ivan Zahar, Lovro Vidrić (svi iz Zagreba), Josip Majcen (u Krapini) i Ignjat Brlić (u Brodu).[1]
Također pogledajte
Izvori
- ↑ A. Kent, Hrvatski odvjetnici i politika profesije: dilema profesionalizacije 1884-1894. Historijski zbornik, god. XLIII (1), str. 258 (1990)
Literatura
- GROSS, Mirjana: Izvorno pravaštvo, Zagreb, 2000., ISBN 953-6168-82-0
- PERIĆ, Ivo: Hrvatska i svijet u XX. stoljeću, Zagreb, 1995.