INA: razlika između inačica
m dodana kategorija Naftne tvrtke uz pomoć dodatka HotCat |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}} |
{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}} |
||
[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg|mini|250px|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka]] |
|||
'''INA''' odnosno '''Industrija nafte''' je hrvatska [[nafta|naftna]] [[kompanija]]. |
|||
== '''Općenito''' == |
|||
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i [[plin]]a, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u [[JANAF]]-u d.d. |
|||
[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg|mini|220x220px|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka|left]] |
|||
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, |
|||
d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u |
|||
naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i |
|||
proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih |
|||
derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna |
|||
kompanija MOL i Vlada Republike |
|||
Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i |
|||
institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice |
|||
izlistane na Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom |
|||
ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, |
|||
Hrvatska. |
|||
== Povijest == |
=== Povijest općenito === |
||
INA je osnovana 1. siječnja 1964. |
|||
[[Datoteka:Urinj 251208.jpg|mini|250px|Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke]] |
|||
spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. |
|||
* [[1883]]. Rafinerija nafte u [[Rijeka|Rijeci]] |
|||
Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste |
|||
* [[1927]]. Rafinerija nafte [[Sisak]] |
|||
godine dobiva današnje ime. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od |
|||
* [[1927]]. Rafinerija [[Zagreb]] |
|||
1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus |
|||
* [[1952]]. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina |
|||
jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003. |
|||
* [[1963]]. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte [[Rijeka]] i [[Sisak]] nastaje «Kombinat za naftu i plin» |
|||
godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz |
|||
* [[1964]]. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol |
|||
Domovinskog rata. Nakon prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim |
|||
* [[1968]]. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva [[Kutina]] |
|||
radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom |
|||
* [[1970]]. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina |
|||
vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom smislu hrvatska Vlada i |
|||
* [[1974]]. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad [[1979]]. godine |
|||
MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima. U |
|||
* [[1976]]. osnovana [[DINA]]- Petrokemija Rijeka |
|||
listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju |
|||
* [[1990]]. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS |
|||
je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih |
|||
* [[1993]]. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu [[republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] |
|||
sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne |
|||
* [[2003]]. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom. |
|||
javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%. |
|||
* [[2006]]. privatizacija INA-e, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici [[27. studenog]] [[2006]].)<ref>http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna</ref> |
|||
=== '''Istraživanje i proizvodnja ''' === |
|||
== Eko incidenti == |
|||
Zahvaljujući stručnosti, |
|||
=== Sisačka rafinerija === |
|||
specijaliziranim znanjima i iskustvu svojih inženjera, INA je već desetljećima uspješna |
|||
Rafinerija je već godinama pod optužbama za [[zagađivanje okoliša]], a zadnji incident dogodio se [[21. veljače]] [[2007]]. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni [[oblak]] koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a [[lož ulje]] je kroz kanalizaciju završilo u rijeci [[Kupa|Kupi]]. |
|||
u ovom segmentu svoje djelatnosti. Do sada je aktivnosti/projekte istraživanja |
|||
<ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12285 U Sisku mazutni oblak pao na automobile, a loživo ulje završilo u Kupi]</ref> <ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12331&show_media=34127 MUP istražuje eko-incident u Sisku]</ref> |
|||
i proizvodnje obavljala u Hrvatskoj (Panonski bazen, Jadransko podmorje) te u dvadeset država u inozemstvu. Danas posluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli. U |
|||
Istraživanju i proizvodnji, kao primarnom pokretaču razvoja kompanije, u |
|||
budućnosti planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraživanjima, |
|||
razvoju postojećih projekata te kroz potencijalne neorganske korake ostati |
|||
usmjerena na stopostotnu zamjenu rezervi. |
|||
=== |
=== '''Rafinerije i marketing''' === |
||
INA ima dvije rafinerije goriva, |
|||
* [[1984]]. kod [[Krčki most|Krčkog mosta]] pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte |
|||
smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smještena je na |
|||
* [[1984]]. kod rijeke [[Dobra|Dobre]], oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte |
|||
morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu |
|||
* [[1996]]. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke |
|||
JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava u posljednjih je nekoliko godina |
|||
* [[1996]]. [[Sotin]] kod [[Garčin]]a, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu |
|||
uloženo više od 5 milijardi kuna. U Rafineriji nafte Rijeka izgrađena su tri |
|||
* [[1997]]. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo |
|||
procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking, |
|||
* [[1998]]. [[Sotin]] kod [[Strizvojna|Strizivojne]], korozija, iscurilo dva kubika u tlo |
|||
proizvodnja vodika i izdvajanje sumpora te brojnih pomoćnih postrojenja i |
|||
* [[2000]]. [[Stružec]], dva kubika iscurilo u tlo i potok <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1560.htm Janafov naftovod oštećen na 122 mjesta, iscurilo 600 [[tona]] nafte (?)]</ref> |
|||
instalacija. Postrojenja su u komercijalnom radu od svibnja 2011. godine. U |
|||
* [[2001.]] [[Popovača]], iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke [[Lonja|Lonje]] <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2001/09/02/Clanak.asp?r=unu&c=9 INA mora sanirati teren na kojem je procurio naftovod]</ref> |
|||
veljači 2014. godine potpisan je ugovor o izradi baznog dizajna za Postrojenje |
|||
* [[2004]]. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2004/12/31/Clanak.asp?r=unu&c=2 Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak]</ref> |
|||
za obradu teških ostataka za Rafineriju nafte Rijeka s kompanijom Bechtel |
|||
* [[2005]]. [[Slobodnica]], 1000 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1597.htm Novo curenje iz JANAF-ovog naftovoda kod Slavonskog Broda]</ref> |
|||
Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS). U Rafineriji nafte Sisak također su |
|||
* [[2005]]. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1615.htm Opet curi nafta iz JANAF-ovog naftovoda kod Brodskog Stupnika]</ref> |
|||
izgrađena tri postrojenja, odnosno postrojenje za izdvajanje sumpora (tzv. Claus |
|||
* [[2005]]. kod Strizivojne <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2005/04/23/Clanak.asp?r=unu&c=8 Opet iscurila nafta iz Janafa]</ref> |
|||
postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje |
|||
Izomerizacije. Također, Rafinerija nafte Sisak od sredine 2013. godine ima |
|||
mogućnost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine |
|||
je u rad pušten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA, dok je u travnju |
|||
2014. izvršena montaža novih koksnih komora na Koking postrojenju u Rafineriji |
|||
nafte Sisak. |
|||
INA tržištu nudi proizvode koji |
|||
== INA i sponzoriranje hrvatskog športa == |
|||
zadovoljavaju najviše europske standarde. |
|||
== |
=== '''Maloprodaja ''' === |
||
Segment djelatnosti Trgovina na |
|||
1994. je godine INA, zajedno s [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskim kulturnim klubom]], utemeljila [[INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]. Dodjeljuje se godišnje<ref name="Večernji 2010.">[http://www.vecernji.hr/vijesti/auburger-bagdasarov-nagradeni-promicanje-hrvatske-kulture-clanak-207801 Večernji list] Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.</ref>. |
|||
malo upravlja regionalnom mrežom od 445 benzinskih postaja u Hrvatskoj te |
|||
susjednim zemljama. Krajem 2010. pokrenut je projekt modernizacije maloprodajne |
|||
mreže, zahvaljujući kojem INA danas upravlja najvećom moderniziranom |
|||
maloprodajnom mrežom u zemlji. |
|||
=== '''Održivi razvoj''' === |
|||
INA održivi razvoj smatra jednim |
|||
od temeljnih načela svoga poslovanja, što predstavlja našu trajnu predanost |
|||
uravnoteženoj integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih čimbenika u |
|||
svakodnevno poslovanje. INA je jedna od prvih hrvatskih kompanija koja je |
|||
počela objavljivati godišnja izvješća o zaštiti okoliša (prvo je izdano 1997. godine), |
|||
što predstavlja dugu tradiciju uključivanja principa održivog razvoja u Inino |
|||
poslovanje. INA je članica Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno |
|||
poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i |
|||
promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti s područja ljudskih |
|||
prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 7. kolovoza 2014. u 10:49
Općenito
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL i Vlada Republike Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska.
Povijest općenito
INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste godine dobiva današnje ime. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003. godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Nakon prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom smislu hrvatska Vlada i MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima. U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.
Istraživanje i proizvodnja
Zahvaljujući stručnosti, specijaliziranim znanjima i iskustvu svojih inženjera, INA je već desetljećima uspješna u ovom segmentu svoje djelatnosti. Do sada je aktivnosti/projekte istraživanja i proizvodnje obavljala u Hrvatskoj (Panonski bazen, Jadransko podmorje) te u dvadeset država u inozemstvu. Danas posluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli. U Istraživanju i proizvodnji, kao primarnom pokretaču razvoja kompanije, u budućnosti planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraživanjima, razvoju postojećih projekata te kroz potencijalne neorganske korake ostati usmjerena na stopostotnu zamjenu rezervi.
Rafinerije i marketing
INA ima dvije rafinerije goriva, smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smještena je na morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava u posljednjih je nekoliko godina uloženo više od 5 milijardi kuna. U Rafineriji nafte Rijeka izgrađena su tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking, proizvodnja vodika i izdvajanje sumpora te brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija. Postrojenja su u komercijalnom radu od svibnja 2011. godine. U veljači 2014. godine potpisan je ugovor o izradi baznog dizajna za Postrojenje za obradu teških ostataka za Rafineriju nafte Rijeka s kompanijom Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS). U Rafineriji nafte Sisak također su izgrađena tri postrojenja, odnosno postrojenje za izdvajanje sumpora (tzv. Claus postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje Izomerizacije. Također, Rafinerija nafte Sisak od sredine 2013. godine ima mogućnost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine je u rad pušten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA, dok je u travnju 2014. izvršena montaža novih koksnih komora na Koking postrojenju u Rafineriji nafte Sisak.
INA tržištu nudi proizvode koji zadovoljavaju najviše europske standarde.
Maloprodaja
Segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mrežom od 445 benzinskih postaja u Hrvatskoj te susjednim zemljama. Krajem 2010. pokrenut je projekt modernizacije maloprodajne mreže, zahvaljujući kojem INA danas upravlja najvećom moderniziranom maloprodajnom mrežom u zemlji.
Održivi razvoj
INA održivi razvoj smatra jednim od temeljnih načela svoga poslovanja, što predstavlja našu trajnu predanost uravnoteženoj integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih čimbenika u svakodnevno poslovanje. INA je jedna od prvih hrvatskih kompanija koja je počela objavljivati godišnja izvješća o zaštiti okoliša (prvo je izdano 1997. godine), što predstavlja dugu tradiciju uključivanja principa održivog razvoja u Inino poslovanje. INA je članica Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti s područja ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.