Oskar I. Švedski: razlika između inačica

Oskar I.
Oskar I.
	Kralj Švedske i Norveške
Vladavina	8. ožujka 1844. - 8. srpnja 1859.
Prethodnik	Karlo XIV. Ivan
Nasljednik	Karlo XV.
Supruga	Jozefina od Leuchtenberga
Djeca	Karlo XV; Gustav, vojvoda od Upplanda; Oskar II.; Eugenija od Švedske; August, vojvoda od Dalarne
Puno ime	Joseph François Oscar Bernadotte
Dinastija	Bernadotte
Otac	Karlo XIV. Ivan
Majka	Désirée Clary
Rođenje	4. srpnja 1799., Pariz
Smrt	8. srpnja 1859., Stockholm

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. rujna 2014. u 11:22

Oskar I. (švedski: Oscar; (punim imenom Joseph François Oscar Bernadotte 4. srpnja 1799.-8. srpnja 1859.) je bio drugi švedski i norveški kralj iz dinastije Bernadotte.

Mladost

Rođen je u Parizu i kršten kao Joseph François Oscar Bernadotte. Roditelji su mu bili Jean-Baptiste Bernadotte i njegova supruga, Désirée Clary. U kolovozu 1810. švedski parlament je izabrao Oskarovog oca za prijestolonasljednika, budući da tadašnji kralj, Karlo XIII., nije imao nasljednika.

Od Karla XIII. je dobio titulu vojvode od Södermanlanda, kojom se koristio kao drugi u nizu nasljednika švedske krune. Vrlo brzo je naučio švedski jezik. Godine 1818. Karlo XIII. je umro, što je Oskarovog oca učinilo švedskim kraljem Karlom XIV. Ivanom i norveškim kraljem Karlom III. Ivanom. Novi prijestolonasljednik Oskar je dva puta služio kao potkralj Norveške u ime svoga oca.

Brak

Dana 22. svibnja 1823. oženio se princezom Jozefinom od Leuchtenberga, unukom francuske carice (Napoleonove supruge) Joséphine. S njom je imao četiri sina i jednu kćer: budućeg kralja Karla XV., princa Gustava, vojvodu od Upplanda, budućeg kralja Oskara II., princezu Eugeniju od Švedske i princa Augusta, vojvodu od Dalarne. Imao je i troje izvanbračne djece s dvije ljubavnice.

Vladavina

Oskarov liberalizam dovodio ga je u sukobe s ocem. Međutim, očevom smrću 8. ožujka 1844. godine liberalni princ je postao oprezan i umjeren kralj koji nije odobravao radikalne reforme. Odobrio je slobodu tiska i donio prvi od zakona o jednakosti spolova u Švedskoj odlučivši da će sinovi i kćeri imati jednaka prava nasljeđivanja imovine ako nema oporuke. Također je radio na unapređivanju jednakosti svojih kraljevina, Norveške i Švedske.

Godine 1848. podupirao je Kraljevinu Dansku u ratu s Kraljevinom Pruskom u ratu za vojvodstva Schleswig i Holstein. Ostao je u neutralan u Krimskom ratu zbog straha da bi Rusija mogla oteti dio švedske obale.

Prethodnik:	Kralj Švedske i Norveške 1844. - 1859.	Nasljednik:
Karlo XIV. Ivan	Kralj Švedske i Norveške 1844. - 1859.	Karlo XV.

@@ Redak 57: / Redak 57: @@
 Rođen je u [[Pariz]]u i kršten kao Joseph François Oscar Bernadotte. Roditelji su mu bili [[Karlo XIV. Ivan|Jean-Baptiste Bernadotte]] i njegova supruga, Désirée Clary. U kolovozu [[1810.]] švedski parlament je izabrao Oskarovog oca za prijestolonasljednika, budući da tadašnji kralj, [[Karlo XIII. Švedski|Karlo XIII.]], nije imao nasljednika.
-Od Karla XIII. je dobio titulu vojvode od Södermanlanda, koju je koristio kao drugi u nizu nasljednika švedske krune. Vrlo brzo je naučio [[švedski jezik]]. Godine [[1818.]] Karlo XIII. je umro, što je Oskarovog oca učinilo švedskim kraljem Karlom XIV. Ivanom i norveškim kraljem Karlom III. Ivanom. Novi prijestolonasljednik Oskar je dva puta služio kao potkralj Norveške u ime svoga oca.
+Od Karla XIII. je dobio titulu vojvode od Södermanlanda, kojom se koristio kao drugi u nizu nasljednika švedske krune. Vrlo brzo je naučio [[švedski jezik]]. Godine [[1818.]] Karlo XIII. je umro, što je Oskarovog oca učinilo švedskim kraljem Karlom XIV. Ivanom i norveškim kraljem Karlom III. Ivanom. Novi prijestolonasljednik Oskar je dva puta služio kao potkralj Norveške u ime svoga oca.
 == Brak ==
-Dana [[22. svibnja]] [[1823.]] oženio je princezu Jozefinu od Leuchtenberga, unuku francuske carice ([[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] supruge) [[Joséphine de Beauharnais|Joséphine]]. S njom je imao četiri sina i jednu kćerku: budućeg kralja [[Karlo XV. Švedski|Karla XV.]], princa Gustava, vojvodu od Upplanda, budućeg kralja [[Oskar II. Švedski|Oskara II.]], princezu Eugeniju od Švedske i princa Augusta, vojvodu od Dalarne. Imao je i troje vanbračne djece s dvije ljubavnice.
+Dana [[22. svibnja]] [[1823.]] oženio se princezom Jozefinom od Leuchtenberga, unukom francuske carice ([[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] supruge) [[Joséphine de Beauharnais|Joséphine]]. S njom je imao četiri sina i jednu kćer: budućeg kralja [[Karlo XV. Švedski|Karla XV.]], princa Gustava, vojvodu od Upplanda, budućeg kralja [[Oskar II. Švedski|Oskara II.]], princezu Eugeniju od Švedske i princa Augusta, vojvodu od Dalarne. Imao je i troje izvanbračne djece s dvije ljubavnice.
 == Vladavina ==
-Oskarov liberalizam dovodio ga je u sukobe s ocem. Međutim, očevom smrću [[8. ožujka]] [[1844.]] godine liberalni princ je postao oprezan i umjeren kralj koji nije odobrovao radikalne reforme. Odobrio je slobodu tiska i donio prvi od zakona o jednakosti spolova u Švedskoj odlučivši da će sinovi i kćeri imati jednaka prava nasljeđivanja imovine ukoliko nema oporuke. Također je radio na unapređivanju jednakosti svojih kraljevina, Norveške i Švedske.
+Oskarov liberalizam dovodio ga je u sukobe s ocem. Međutim, očevom smrću [[8. ožujka]] [[1844.]] godine liberalni princ je postao oprezan i umjeren kralj koji nije odobravao radikalne reforme. Odobrio je slobodu tiska i donio prvi od zakona o jednakosti spolova u Švedskoj odlučivši da će sinovi i kćeri imati jednaka prava nasljeđivanja imovine ako nema oporuke. Također je radio na unapređivanju jednakosti svojih kraljevina, Norveške i Švedske.
-Godine [[1848]]. podržavao je Kraljevinu Dansku u ratu s Kraljevinom Pruskom u ratu za vojvodstva Schleswig i Holstein. Ostao je u neutralan u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] zbog straha da bi Rusija mogla oteti dio švedske obale.
+Godine [[1848]]. podupirao je Kraljevinu Dansku u ratu s Kraljevinom Pruskom u ratu za vojvodstva Schleswig i Holstein. Ostao je u neutralan u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] zbog straha da bi Rusija mogla oteti dio švedske obale.