Milenko Brkić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 80.71.153.143 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Hinko |
||
| Redak 37: | Redak 37: | ||
Godine 1992., nakon što je [[Stjepan Mesić]] uklonio [[Stjepan Kljujić|Kljujića]] s položaja predsjednika HDZ-a BiH po [[Franjo Tuđman|Tuđmanovom]] naređenju,<ref name=Tomac>Tomac, Zdravko. Predjsednik: protiv krivotvorina i zaborava. Slovo M. 2004. Str 232.</ref> Brkić postaje vršitelj dužnosti predsjednika stranke, da bi ga u studenome konačno naslijedio [[Mate Boban]]. Poslije osniva [[Hrvatska narodna zajednica|Hrvatsku narodnu zajednicu]]. U veljači 2010. dogovara se s predsjednikom HSP-a BiH, Zvonkom Jurišićem, oko ujedinjenja HNZ-a i HSP-a. Ujedinjenje se ostvarilo u svibnju iste godine, otkada njegova stranka postaje dijelom HSP-a. Bio je zastupnik Zastupničkog doma [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]] od 2002. do 2010. godine. |
Godine 1992., nakon što je [[Stjepan Mesić]] uklonio [[Stjepan Kljujić|Kljujića]] s položaja predsjednika HDZ-a BiH po [[Franjo Tuđman|Tuđmanovom]] naređenju,<ref name=Tomac>Tomac, Zdravko. Predjsednik: protiv krivotvorina i zaborava. Slovo M. 2004. Str 232.</ref> Brkić postaje vršitelj dužnosti predsjednika stranke, da bi ga u studenome konačno naslijedio [[Mate Boban]]. Poslije osniva [[Hrvatska narodna zajednica|Hrvatsku narodnu zajednicu]]. U veljači 2010. dogovara se s predsjednikom HSP-a BiH, Zvonkom Jurišićem, oko ujedinjenja HNZ-a i HSP-a. Ujedinjenje se ostvarilo u svibnju iste godine, otkada njegova stranka postaje dijelom HSP-a. Bio je zastupnik Zastupničkog doma [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]] od 2002. do 2010. godine. |
||
2009. godine pokreće privatni Fakultet društvenih znanosti u [[Bijakovići|Bijakovićima]], a godinu dana poslije osniva i |
2009. godine pokreće privatni Fakultet društvenih znanosti u [[Bijakovići|Bijakovićima]], a godinu dana poslije osniva i Sveučilište 'Hercegovina', u koje se uključuju još dva privatna fakulteta iz [[Mostar|Mostara]], Fakultet za menadžment resursa i Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije. |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
Inačica od 29. rujna 2014. u 01:02
| Milenko Brkić | |
| zastupnik Zastupničkog doma FBiH | |
|---|---|
| trenutačno | |
| u službi od 2002. - 2010. | |
| predsjednik HDZ-a BiH (v. d.) | |
| trajanje službe 26. kolovoza 1992. – 14. studenog 1992. | |
| Prethodnik | Stjepan Kljujić |
| Nasljednik | Mate Boban |
| Rođenje | 2. veljače 1944. |
| Politička stranka | Hrvatska stranka prava BiH |
| Zanimanje | sveučilišni profesor, političar |
Milenko Brkić (2. veljače 1944.), bosanskohercegovački političar.
Biografija
Osnovnu školu završio je u Čitluku, Učiteljsku školu u Mostaru, Filozofski fakultet u Sarajevu. Kratko je radio u Medicinskoj školi u Sarajevu odakle prelazi na Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i doktorirao. Biran je u sva zvanja od asistenta do redovnog profesora. U zvanje redovnog profesora biran je 1989. godine, a na Fakultetu je obnašao i brojne dužnosti od pročelnika katedre do dekana OOUR-a Filozofija 1983/1984. i 1984/1985. Objavio je osam knjiga i više od 200 radova. U dva navrata biran je za člana Vlade BiH, kao ministar obrazovanja, znanosti i kulture, te kao ministar za vjerska pitanja.
Godine 1992., nakon što je Stjepan Mesić uklonio Kljujića s položaja predsjednika HDZ-a BiH po Tuđmanovom naređenju,[1] Brkić postaje vršitelj dužnosti predsjednika stranke, da bi ga u studenome konačno naslijedio Mate Boban. Poslije osniva Hrvatsku narodnu zajednicu. U veljači 2010. dogovara se s predsjednikom HSP-a BiH, Zvonkom Jurišićem, oko ujedinjenja HNZ-a i HSP-a. Ujedinjenje se ostvarilo u svibnju iste godine, otkada njegova stranka postaje dijelom HSP-a. Bio je zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH od 2002. do 2010. godine.
2009. godine pokreće privatni Fakultet društvenih znanosti u Bijakovićima, a godinu dana poslije osniva i Sveučilište 'Hercegovina', u koje se uključuju još dva privatna fakulteta iz Mostara, Fakultet za menadžment resursa i Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije.
Izvori
- ↑ Tomac, Zdravko. Predjsednik: protiv krivotvorina i zaborava. Slovo M. 2004. Str 232.