Čitluk
![]() |
|
|||
Država | ![]() | ||
Entitet | Federacija BiH | ||
Županija | ![]() | ||
Vlast | |||
- Načelnik | Marin Radišić (HDZ) | ||
Površina | |||
- Općina | 181 km² | ||
Stanovništvo (2013.)[1] | |||
- Urbano područje | 18.140 (općina) | ||
Poštanski broj | 88260 | ||
Pozivni broj | (+387) 036 | ||
Službena stranica www.citluk.ba | |||
Zemljovid | |||
Položaj općine Čitluk u Bosni i Hercegovini |
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Sadržaj
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Brotnjo je visoravan smještena na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine Mostar na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina Široki Brijeg i Ljubuški na sjeverozapadu i jugu Brotnja.
Vinova loza i duhan su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku možete uživati u kapljicama vrhunskog i kvalitetnog vina od autohtonih sorti Žilavke i Blatine, i na taj način osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete. Mediteranska klima, topla ljeta i badem, šipak, naranča , maslina i smilje, koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čitluk
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Čitluk ima 18.140 stanovnika.
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čitluk imala je 15.083 stanovnika, raspoređenih u 21 naselju.
Stanovništvo općine Čitluk | ||||||
godina popisa | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | ||
Hrvati | 17.900 (98,68%) | 14.823 (98,27%) | 13.799 (97,85%) | 15.055 (98,02%) | ||
Muslimani | 29 (0,16%) | 111 (0,73%) | 125 (0,88%) | 183 (1,19%) | ||
Srbi | 18 (0,10%) | 19 (0,12%) | 15 (0,10%) | 64 (0,41%) | ||
Jugoslaveni | 17 (0,11%) | 100 (0,70%) | 0 (0,00%) | |||
ostali i nepoznato | 193 (1,06%) | 113 (0,74%) | 62 (0,43%) | 57 (0,37%) | ||
ukupno | 15.083 | 14.101 | 15.359 |
Čitluk (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]
Čitluk | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Hrvati | 2.571 (98,27%) | 2.007 (96,62%) | 1.618 (97,17%) | |||
Srbi | 6 (0,22%) | 9 (0,43%) | 31 (1,86%) | |||
Muslimani | 5 (0,19%) | 8 (0,38%) | 4 (0,24%) | |||
Jugoslaveni | 9 (0,34%) | 42 (2,02%) | 0 | |||
ostali i nepoznato | 25 (0,95%) | 11 (0,52%) | 12 (0,72%) | |||
ukupno | 2.616 | 2.077 | 1.665 |
Popis katolika u Župi Brotnjo 1844.[uredi VE | uredi]
Popis katoličkih vjernika u prostranoj župi Brotnjo, sa sjedištem u selu Gradnići, napravili su župni dušobrižnici za potrebe Hercegovačke franjevačke provincije, utemeljene 1852., nakon odvajanja od Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Rezultati popisa na dan 5. srpnja 1844. godine:
Katoličko stanovništvo župe Brotnjo 1844. | |||||||||||||||||||||||
naselje | broj kuća | stanovništvo | |||||||||||||||||||||
Blatnica | 37 | 329 | |||||||||||||||||||||
Blizanci | 29 | 193 | |||||||||||||||||||||
Čalići | 12 | 83 | |||||||||||||||||||||
Čapljina | 44 | 222 | |||||||||||||||||||||
Čitluk | 63 | 379 | |||||||||||||||||||||
Dobro Selo | 32 | 287 | |||||||||||||||||||||
Dragićina | 16 | 116 | |||||||||||||||||||||
Dretelj | 19 | 98 | |||||||||||||||||||||
Gabela | 74 | 419 | |||||||||||||||||||||
Gorica | 30 | 149 | |||||||||||||||||||||
Gradac | 22 | 221 | |||||||||||||||||||||
Gradnići | 21 | 224 | |||||||||||||||||||||
Hamzići | 44 | 302 | |||||||||||||||||||||
Krućevići | 25 | 193 | |||||||||||||||||||||
Međugorje | 43 | 353 | |||||||||||||||||||||
Ograđenici | 63 | 512 | |||||||||||||||||||||
Slipčići | 31 | 225 | |||||||||||||||||||||
Služanj | 17 | 106 | |||||||||||||||||||||
Sritnice | 72 | 437 | |||||||||||||||||||||
Šurmanci | 52 | 337 | |||||||||||||||||||||
Tepčići | 18 | 136 | |||||||||||||||||||||
Vidovići | 20 | 169 | |||||||||||||||||||||
Zvir/ov/ići | 29 | 218 | |||||||||||||||||||||
ukupno | 813 | 5698 |
Danas je broj stanovnika općine Čitluk u blagom porastu. To se može uglavnom zahvaliti doseljavanju iz drugih dijelova BiH i inozemstva, a malim dijelom porastu nataliteta.
Tijekom devedesetih oko 1.000 ljudi se smjestilo u izbjegličke kampove, a riješenjem njihovog stambenog problema ostali su živjeti u općini Čitluk. Tu se prije svega misli na naselja Žitomislići i Tromeđa.
Zadnjih par godina dolazi do porasta stanovništva zahvaljujući Međugorju, gdje se naselilo nekoliko stotina stranaca.
Najveći broj njih nalazi se u katoličkim zajednicama (npr. cenacolo)
Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]
Općina Čitluk obuhvaća područja naseljenih mjesta: Bijakovići, Biletići, Blatnica (Gornja i Donja), Blizanci, Čalići, Čerin, Čitluk, Dobro Selo, Dragićina, Gradnići, Hamzići (Gornji i Donji), Krehin Gradac, Krućevići, Mali Ograđenik (Gornji i Donji), Međugorje, Paoča, Potpolje, Služanj (sa naseljem Mostarsko Cerno), Tepčići i Veliki Ograđenik (naselja Gornji Veliki Ograđenik i Donji Veliki Ograđenik).
Iz povijesnih i kulturnih razloga važno je istaknuti naseljeno mjesto Čerin koje se tradicionalno smatra centrom Gornjeg Brotnja, a nekada je bio općinsko središte. Čerin je i sjedište istoimene župe posvećene sv. Stjepanu Prvomučeniku koja obuhvaća cjelokupno Gornje Brotnjo.
Mjesne zajednice na području općine: Bijakovići, Biletići, Blizanci, Čalići, Čerin, Čitluk Grad, Čitluk Selo, Dobro Selo, Donja Blatnica, Donji Veliki Ograđenik, Donji Mali Ograđenik, Donji Hamzići, Dragićina, Gornji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik, Gornja Blatnica, Gornji Hamzići, Gradnići, Krehin Gradac, Krućevići, Međugorje, Mostarsko Cerno, Paoča, Potpolje, Služanj.
Uprava[uredi VE | uredi]
- Načelnik općine Čitluk: Marin Radišić, dip. oecc.
- Predsjednik Općinskog vijeća: Predrag Smoljan, dipl. oecc.
Povijest[uredi VE | uredi]
Brotnjo se prvi put u pisanim dokumentima Dubrovačke Republike spominje 1306./1307. godine. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano prometnicama, a i rimske su ceste prolazile njime.
Gradić Čitluk razvija se od kraja pedesetih godina dvadesetog stoljeća u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, gospodarsko, prometno, športsko, kulturno i turističko središte.
Brotnjo pod mletačkom i turskom vlašću[uredi VE | uredi]
Mlečani su Čitluk osvojili 18. lipnja 1694., a pripao im je 1669. Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima.
1716. godine su ga zajedno s mjestima Struge i Hutovo predali Osmanskomu Carstvu, što je formalno potvrđeno Požarevačkim mirom 1718. godine.
Iz novije povijesti[uredi VE | uredi]
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Na području općine Čitluk djeluje veliki broj gospodarskih subjekata. Kod Čitluka postoje nalazišta boksita.
Poznate osobe[uredi VE | uredi]
- fra Didak Buntić, franjevac i prosvjetitelj
- Marin Čilić, tenisač
- Nikola Barać, profesor hrvatskog jezika i književnosti
- Zoran Planinić, košarkaš
- Božidar Kaćunko, hrvatski pjesnik, ilustrator
- Bariša Krasić, košarkaš
- Franjo Arapović, bivši košarkaš
- Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac
- Ferdinand Zovko, solist
- Šima Krasić, državna revizorica
- dr. Stjepan Krasić, profesor
- Petar Krasić, kinolog
- Ljubo Krasić, franjevac, djelatnik u crkvenom školstvu, promicatelj hrv. jezika u Sj. Americi
- Ante Beljo, političar
- Mate Bulić, pjevač
- Ivan Dodig, tenisač
- Predrag Jurić, nogometaš
- Šimun Musa, znanstvenik i sveučilišni profesor
- Ivan Sivrić, profesor, esejist, hrvatski publicist, urednik[2][3][4]
- Josip Muselimović, odvjetnik, hrvatski publicist[4]
- Krešimir Šego, hrvatski književnik, pjesnik[3]
- Jakov Jakša Dugandžić, narodni heroj Jugoslavije
- Mate Sušac, hrvatski književnik
- Ivan Kordić, hrv. književnik koji živi i djeluje u Sarajevu
- Žarko Primorac, hrvatski ekonomski stručnjak
- Milan Ramljak, potpredsjednik hrv. vlade u trima mandatima, ministar pravosuđa RH
- Frano Pehar, hrvatski pop pjevač
- Gordan Prusina (Gogo Valentino), pjevač sarajevske grupe Valentino je po roditeljima podrijetlom iz Brotnja
- Đurđica Barlović rođ.Milićević, pjevačica grupe Novi Fosili po roditeljima vodi podrijetlo iz Brotnja
- Petar Pehar, odvjetnik i političar, član Radićevog i Mačekovog HSS-a
- Ivan Krndelj, hrvatski ljevičar i borac za radnička prava za vrijeme kraljevine Jugoslavije
Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]
Nekoliko kilometara južno od grada nalazi se Međugorje, mjesto molitve i pomirenja, kojeg hodočaste vjernici iz cijelog svijeta.
U mjestu Gradnići, smješten je najstariji vinski podrum u Bosni i Hercegovini, te najstarija škola koju je pokrenuo franjevac i prosvjetitelj fra Didak Buntić, koji je cijeli svoj život podario obrazovanju pučanstva i gradnji škola.
U mjestu Čerinu se nalazio žrtvenik rimskim bogovima Dijani i Silvanu, o čemu svjedoči ostatak žrtvenika s imenima spomenutih božanstava. U spomenutom mjestu se također nalazila starokršćanska bazilika čijih je nekoliko kamenih ulomaka ugrađeno u župni stan - franjevačku rezidenciju i crkvu. Ispred župne crkve se nalazi starokršćanski sarkofag te antička presa za masline.
Na lokalitetu Visočica koji se nalazi u Broćanskom polju između mjesta Donja Blatnica i Gornji Veliki Ograđenik nalaze se stećci plemenitaškog roda Komlinovića, srednjovjekovnih gospodara Brotnja. Na ĉetiri natpisa obitelji Komlinović spominju se tri njihova člana: Ivaniš koji očito nije imao znaĉajniju politiĉku ulogu jer se uz njegovo ime ne spominje titula knez, vojvoda i slično, zatim Grgur - iako je na natpisu uklesano prezime Vuković, djeĉak Grgur je također bio iz obitelji Komlinović. Naime, oni su imali dva prezimena,što nije nimalo neobiĉno u srednjem vijeku. Zanimljivo je da je grob malog Grgura Vukovića najmanji među svim oĉuvanim stećcima uopće; Pavao Komlinović knez, od svih imena oĉuvanih na ovim natpisima on je najznačajnija osoba knez, to pokazuje i ĉinjenica da su oĉuvana njegova dva natpisa: kraći na stranama sljemenjaka, a dulji na postolju, što je jedinstven primjer među svim kamenim spomenicima pisanim hrvatskom ćirilicom. U dubrovaĉkom su Arhivu oĉuvani neki dokumenti u kojima se spominje Pavao sa svojom braćom.
Obrazovanje[uredi VE | uredi]
Fra Didak je vodio gladnu djecu u Slavoniju, jer u vremenu Austrougarske vlasti Hercegovinom harala velika glad.
Trenutačno je u gradnji novi srednjoškolski centar, koji će biti jedan od najmodernijih u BiH, i koji bi trebao zadovoljiti potrebe općine.
Kultura[uredi VE | uredi]
U Čitluku od 1999. godine djeluje Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Brotnjo".
Osim navedenog HKUD-a, Brotnjo se može pohvaliti i sa jednim od najaktivnijih ogranaka Matice hrvatske.
Gradovi i općine prijatelji[uredi VE | uredi]
- Poggio San Marcello,
Italija
- Comune di Fossò,
Italija
- Križevci,
Hrvatska
- Međimurska županija,
Hrvatska
Šport[uredi VE | uredi]
U općini Čitluk postoji nekoliko športskih klubova:[5]
- Nogometni klub "Brotnjo"
- Košarkaški klub "Brotnjo"
- Karate klub "Hercegovina"
- Stolnoteniski klub "Brotnjo"
- Atletski klub "Brotnjo"
- Boćarski klub "Hrvatski radiša"
- Kuglački klub "Međugorje-Brotnjo Čitluk"
- Kuglački klub "Brotnjo-Čitluk"
- Šahovski klub "Brotnjo"
- ŽHKK Brotnjo 94 - Bubamare
Izvor[uredi VE | uredi]
- ↑ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. (pristupljeno 20. rujna 2016.)
- ↑ Matica hrvtska
- ↑ 3,0 3,1 Hrvatski intelektualni zbor BiH
- ↑ 4,0 4,1 Slobodna Dalmacija M. Sivrić: Ogranak Matice hrvatske Mostar: Muselimović jednoglasno, 31. ožujka 2010.
- ↑ Brotnjo-Sport.info Klubovi (pristupljeno 14. studenoga 2018.)
- Knjiga: "Nacionalni s*astav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- http://www.citluk.ba/images/ovcitluk/Statut_Opcine_Citluk.pdf
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Službena stranica općine Čitluk
- Portal Brotnjo.info
- Portal glasbrotnja.net
- Rukometni klub "Međugorje"
- Košarkaški klub "Brotnjo"
- Ženski hercegovački košarkaški klub "Brotnjo 94"
|
|