Pergament: razlika između inačica
m dorada, međuwiki, Kategorija:Pismo |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas. |
'''Pergament''' je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas. |
||
==Povijest Pergamenta== |
==Povijest Pergamenta== |
||
⚫ | |||
U razdoblju oko 200 godina pr. Kr. [[faraon]] [[Ptolomej]] zabranio je izvoz |
|||
⚫ | |||
Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu [[Pergam]]u, (u današnjoj [[Turska|Turskoj]]), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom. |
|||
Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nadu [[alternativa|alternativni]] materijal |
|||
pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruke i konzerviranje znanja. |
|||
U gradu Pergamonu, Perzija (današnja [[Turska]]), proizveo se materijal |
|||
pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Ovaj materijal na koji se tada |
|||
počelo pisati bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, |
|||
ovaj materijal smatra se jednim od najboljih za pisanje perom i tintom. |
|||
==Izrada== |
==Izrada== |
||
Pergament se izrađivao preradom tankih koža |
Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: [[koza]], |
||
[[ovca|ovaca]], teladi, [[magarac]]a pa i [[zmija]]. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost. |
|||
[[ovca|ovaca]], teladi, [[magarac]]a pa i [[zmija]]. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. |
|||
S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala |
|||
vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postepeno sušila. |
|||
Sljedeća faza bilo je brušenje i glacanje pomocu vulkanskog pjeska i glacanje |
|||
sa kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cjenjeniji. |
|||
Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se |
|||
postigne odgovarajuća elastičnost. |
|||
==Pergament danas== |
==Pergament danas== |
||
Pergament je i danas u upotrebi za različite |
Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično ([[Versajski ugovor]], povelja UN, [[Povelja grada Zagreba]], [[Nobelova nagrada]]). |
||
potrebno izraditi povelje, priznanja i slično ([[Versajski ugovor]], povelja UN, |
|||
[[povelja grada Zagreba]], [[Nobelova nagrada]]). |
|||
[[Kategorija: Materijali]] |
[[Kategorija: Materijali]] |
||
[[Kategorija:Pismo]] |
|||
[[bg:Пергамент]] |
|||
[[cs:Pergamen]] |
|||
[[da:Pergament]] |
|||
[[de:Pergament]] |
|||
[[el:Περγαμηνή]] |
|||
[[en:Parchment]] |
|||
[[es:Pergamino]] |
|||
[[eo:Pergameno]] |
|||
[[fr:Parchemin]] |
|||
[[gl:Pergamiño]] |
|||
[[he:קלף]] |
|||
[[it:Pergamena]] |
|||
[[hu:Pergamen]] |
|||
[[nl:Perkament]] |
|||
[[ja:羊皮紙]] |
|||
[[no:Pergament]] |
|||
[[pl:Pergamin]] |
|||
[[pt:Pergaminho]] |
|||
[[ru:Пергамент]] |
|||
[[fi:Pergamentti]] |
|||
[[zh:羊皮紙]] |
Inačica od 18. studenoga 2006. u 16:48
Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.
Povijest Pergamenta
Oko 200. p.n.e. jedan od faraona iz dinastije Ptolemejevića zabranio je izvoz papirusa iz Egipta, kako bi spriječio razvoj "biblioteka" u drugim zemljama.
Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nađu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruka i pohranjivanje znanja. U gradu Pergamu, (u današnjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom.
Izrada
Pergament se izrađivao preradom tankih koža najčešće mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postupno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje pomoću vulkanskog pijeska i glačanje uz pomoć kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cijenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.
Pergament danas
Pergament je i danas u upotrebi za različite svečane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski ugovor, povelja UN, Povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).