Nobelova nagrada

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Simbol Nobelove nagrade

Nobelove se nagrade (švedski: Nobelpriset) dodjeljuju svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu. Pri samom spomenu Nobelove nagrade u glavi većine ljudi se stvara slika univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita. On je 27. studenog 1895. u švedsko–norveškom klubu u Parizu obznanio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.

Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, kemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj glazbenoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske.

Nagrada za mir se dodjeljuje u norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države, Kraljevine Švedske.

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. prosinca – dana kada je preminuo Alfred Nobel. No, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u listopadu. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom.

Po svojoj prirodi, Nobelova je nagrada financijski utemeljena. Iznos je nešto veći od 1 milijuna eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj. No, realnost je nešto drugačija… Mnogi su dobitnici nagrade po njenom primitku već bili u mirovini, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja.

Kategorije[uredi VE | uredi]

Nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina:

Ostale nagrade u svijetu[uredi VE | uredi]

Premda najpoznatija, Nobelova nagrada nije i jedina koja se dodjeljuje. U SAD-u je jako poznata Pulitzerova nagrada, koja se isto kao i Nobelova dodjeljuje u više kategorija. No, isto tako postoje i nagrade koje su specifične za pojedine društvene ili znanstvene kategorije. Tako se npr. u matematici dodjeljuje Fieldsova medalja i Abelova nagrada (dodjeljuje je kralj Norveške). Arhitekti se mogu nadati nagradi Pritzker... U računarstvu se dodjeljuje Turingova nagrada, Wollastonova medalja ide za geologiju, dok Schoockova nagrada biva dodijeljena za logiku, filozofiju, matematiku, umjetnost i glazbu. Nagrade Kyoto se dodjeljuju u tri kategorije: napredna tehnologija, osnovne znanosti i umjetnost s filozofijom. Postoji još jedna "alternativna Nobelova nagrada", Right Livelihood Award[1].

No, postoji i humoristična strana svijeta znanstvenih nagrada. Takva je nagrada Ig Nobel koji se dodjeljuje za "dostignuća koja najprije natjeraju ljude na smijeh, a zatim na razmišljanje".

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (crnog.) PCNEN Proglašeni laureati 'alternativnog Nobela', 30. rujna 2010., pristupljeno 2. listopada 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Diplome Nobelove nagrade
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nobelova nagrada