Lažištipavci: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 20: | Redak 20: | ||
[[Cheliferoidea]] |
[[Cheliferoidea]] |
||
}} |
}} |
||
'''Lažištipavci''' ili '''pseudoškorpioni'''<ref name="meridijani.com">[http://www.meridijani.com/?meridijan=magazines&id=124&brief=881 Lažištipavci ili pseudoškorpioni] (meridijani.com)</ref> ''(Pseudoscorpiones)'' su vrlo sitne, do 8 mm dužine, [[pauk]]olike životinje iz razreda [[arachnida|arahnida]] koje jako podsjećaju na [[škorpion]]e. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u |
'''Lažištipavci''', lažni štipavci ili '''pseudoškorpioni'''<ref name="meridijani.com">[http://www.meridijani.com/?meridijan=magazines&id=124&brief=881 Lažištipavci ili pseudoškorpioni] (meridijani.com)</ref> ''(Pseudoscorpiones)'' su vrlo sitne, do 8 mm dužine, [[pauk]]olike životinje iz razreda [[arachnida|arahnida]] koje jako podsjećaju na [[škorpion]]e. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u špiljama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnijezdima [[Ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama. |
||
Lažni štipavci korisni su ljudima jer love ličinke moljaca koji jedu tkaninu, knjižne uši, mrave, grinje i male mušice, a s obzirom na to da su male i nisu agresivne nisu opasne za ljude. Rade se pokusi sa suzbijanjem varroe, nametnika koji napada pčele, uz pomoć lažištipavaca. |
|||
Tijelo je |
Tijelo je podijeljeno na dva dijela: |
||
*[[prozoma|prozomu]], na kojoj se nalazi 6 pari udova: helicere, pedipalpi i 4 para nogu za hodanje; |
*[[prozoma|prozomu]], na kojoj se nalazi 6 pari udova: helicere, pedipalpi i 4 para nogu za hodanje; |
||
*[[opistozoma|opistozomu]], koja se sastoji od 12 segmenata i ne sadrži ekstremitete. |
*[[opistozoma|opistozomu]], koja se sastoji od 12 segmenata i ne sadrži ekstremitete. |
||
Od škorpiona se razlikuju po tome što nemaju postabdomen. Helicere su im dobro razvijene kao i klještoliki pedipalpi. Otrovne žljezde se nalaze u osnovi pedipalpa, a na njihovim vrhovima se ove žljezde izlijevaju. Hrane se sitnim [[člankonošci|člankonošci]]ma tako što ih hvataju pedipalpima, koji su uvijek |
Od škorpiona se razlikuju po tome što nemaju postabdomen. Helicere su im dobro razvijene kao i klještoliki pedipalpi. Otrovne žljezde se nalaze u osnovi pedipalpa, a na njihovim vrhovima se ove žljezde izlijevaju. Hrane se sitnim [[člankonošci|člankonošci]]ma tako što ih hvataju pedipalpima, koji su uvijek ispruženi prema naprijed, i ubijaju ubrizgavajući otrov, a zatim se žrtva rastriga helicerama i počinje maceriranje i pretprobava. Poluprobavljena hrana usisava se prednjim crijevom. |
||
Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. |
Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Izlučina ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda. |
||
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi čak 109 vrsta iz ovog reda, po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu.<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-medju-vodecim-u-svijetu-po-lazistipavcima/258932.aspx Hrvatska među vodećim u svijetu po lažištipavcima] (index.hr)</ref> |
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] živi čak 109 vrsta iz ovog reda, po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu.<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-medju-vodecim-u-svijetu-po-lazistipavcima/258932.aspx Hrvatska među vodećim u svijetu po lažištipavcima] (index.hr)</ref> |
||
Redak 36: | Redak 37: | ||
== Klasifikacija == |
== Klasifikacija == |
||
Red Pseudoscorpiones dijeli se na |
Red Pseudoscorpiones dijeli se na natporodice: |
||
[[Chthonioidea]]<br> |
[[Chthonioidea]]<br> |
||
[[Neobisioidea]]<br> |
[[Neobisioidea]]<br> |
Inačica od 13. srpnja 2015. u 18:09
Lažištipavci | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Razred: | Arachnida |
Podrazred: | Dromopoda |
Red: | Pseudoscorpionida Haeckel, 1866. |
Natporodice | |
Baze podataka | |
Lažištipavci, lažni štipavci ili pseudoškorpioni[1] (Pseudoscorpiones) su vrlo sitne, do 8 mm dužine, paukolike životinje iz razreda arahnida koje jako podsjećaju na škorpione. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u špiljama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnijezdima ptica i sisavaca, na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama. Lažni štipavci korisni su ljudima jer love ličinke moljaca koji jedu tkaninu, knjižne uši, mrave, grinje i male mušice, a s obzirom na to da su male i nisu agresivne nisu opasne za ljude. Rade se pokusi sa suzbijanjem varroe, nametnika koji napada pčele, uz pomoć lažištipavaca.
Tijelo je podijeljeno na dva dijela:
- prozomu, na kojoj se nalazi 6 pari udova: helicere, pedipalpi i 4 para nogu za hodanje;
- opistozomu, koja se sastoji od 12 segmenata i ne sadrži ekstremitete.
Od škorpiona se razlikuju po tome što nemaju postabdomen. Helicere su im dobro razvijene kao i klještoliki pedipalpi. Otrovne žljezde se nalaze u osnovi pedipalpa, a na njihovim vrhovima se ove žljezde izlijevaju. Hrane se sitnim člankonošcima tako što ih hvataju pedipalpima, koji su uvijek ispruženi prema naprijed, i ubijaju ubrizgavajući otrov, a zatim se žrtva rastriga helicerama i počinje maceriranje i pretprobava. Poluprobavljena hrana usisava se prednjim crijevom.
Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Izlučina ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda.
U Hrvatskoj živi čak 109 vrsta iz ovog reda, po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu.[2]
2009. godine u špilji Biserujki na otoku Krku, je pronađena potpuno nova vrsta lažištipavca.[3]
Klasifikacija
Red Pseudoscorpiones dijeli se na natporodice:
Chthonioidea
Neobisioidea
Garypoidea
Cheiridioidea
Feaelloidea
Cheliferoidea
Literatura
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd
- Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
Vanjske poveznice
- BioNet Škola
- un site de passionée consacré uniquement au arachnides
- un forum spécialé très fréquenté pas de nombreux eleveurs d'arachnides
- Insectopia
- Le groupement d'étude des arachnides
- Forum très fréquenté d'amateurs de mygales
Izvori
- ↑ Lažištipavci ili pseudoškorpioni (meridijani.com)
- ↑ Hrvatska među vodećim u svijetu po lažištipavcima (index.hr)
- ↑ Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11