Člankonošci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Člankonošci
Brachypelma smithi, vrsta tarantule
Brachypelma smithi, vrsta tarantule
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Podcarstvo: Ecdysozoa
Koljeno: Arthropoda
Latreille, 1829
Područje života
Potkoljena i razredi

Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka. Više od tri četvrtine današnjeg životinjskog svijeta pripada člankonošcima. Čine ih tri osnovne skupine: trorežnjaci (Trilobita), kliještari (Chelicerata) i čeljusnici (Mandibulata). [1] U njih se ubrajaju rakovi, pauci, kukci i stonoge. Ime su dobili po člankovitim nogama.

Trilobit

Građa tijela[uredi VE | uredi]

Tijelo člankonožaca je kolutićavo, bilateralno simetrično. Kolutići su međusobno spojeni u dvije ili tri funkcionalne cjeline. Pokriveno je hitinskom pokrovom. Pokrov sprječava kontinuirani rast člankonožaca pa se oni moraju presvlačiti. Jednostavniji člankonošci se presvlače mnogo puta npr. raci, a kod složenijih člankonožaca npr. kukaca, broj presvlačenja je ograničen i događa se samo u stanju ličinke. Tri su glavna dijela tijela: glava, prsa i zadak. Glava i prsa srasli su u glavopršnjak. Zadak je člankovite građe. člankovite noge su parni izdanci na svakom kolutiću njihova tijela. Pauci imaju četiri para nogu koje su prekrivene dlakama (s pomoću njih osjeti kada je u blizini plijen).

Disanje[uredi VE | uredi]

Sustav za disanje ovisi o tome žive li člankonošci u vodi ili u zraku. Vodeni člankonošci dišu škrgama a zračni člankonošci dišu većinom uzdušnicama, trahejama.

Krvotok[uredi VE | uredi]

Optjecajni sustav je jednostavan, srce se nalazi s leđne strane iznad crijeva u prostoru odijeljenom od ostale tjelesne šupljine.

Osjetila[uredi VE | uredi]

Osjetila za opip, miris, sluh, ravnotežu i vid ovise o načinu života. Najjednostavniji mehanoreceptori su pokretne osjetne dlačice koje reagiraju na podražaje dodira, kretanja zraka, izmjena tlaka i sl. Kemoreceptori (osjetila mirisa) su najrazvijeniji kod kopnenih kukaca. Fotoreceptori (oči) člankonožaca čine retinularne stanice. Sastavljene oči (kukaca i rakova) sastoje se od većeg broja produljenih jednostavnih očiju, npr. oči obada zauzimaju čitavu leđnu i bočnu stranu glave. Neki kukci mogu proizvoditi glasove posebnim zvučnim, stridulacijskim, organima, npr. skakavci trenjem hrapavih dijelova krila i nogu ili cvrčci titranjem bubnjića.

Razdioba[uredi VE | uredi]

Podijeljeni su na 16 razreda i poseban red Symphyla u koji su uključeni rod Remysymphyla i porodice Scolopendrellidae i Scutigerellidae[2]

  1. Razred: Arachnida
  2. Razred: Branchiopoda
  3. Razred: Cephalocarida
  4. Razred: Chilopoda
  5. Razred: Collembola
  6. Razred: Diplopoda
  7. Razred: Diplura
  8. Razred: Entognatha
  9. Razred: Insecta
  10. Razred: Malacostraca
  11. Razred: Maxillopoda
  12. Razred: Merostomata
  13. Razred: Ostracoda
  14. Razred: Pauropoda
  15. Razred: Pycnogonida
  16. Razred: Remipedia

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. izv. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
  2. Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Prof. dr. Ljerka Oštrec: Zoologija: Štetne i korisne životinje u poljoprivredi, Izdavač "Zrinski", Čakovec 1998. ISBN 953-155-042-5 (korišteno za dio hrvatskih imena)
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Člankonošci