Lažištipavci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 21: Redak 21:
}}
}}
'''Lažištipavci''', lažni štipavci ili '''pseudoškorpioni'''<ref name="meridijani.com">[http://www.meridijani.com/?meridijan=magazines&id=124&brief=881 Lažištipavci ili pseudoškorpioni] (meridijani.com)</ref> ''(Pseudoscorpiones)'' su vrlo sitne, do 8 mm dužine, [[pauk]]olike životinje iz razreda [[arachnida|arahnida]] koje jako podsjećaju na [[škorpion]]e. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u špiljama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnijezdima [[Ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama.
'''Lažištipavci''', lažni štipavci ili '''pseudoškorpioni'''<ref name="meridijani.com">[http://www.meridijani.com/?meridijan=magazines&id=124&brief=881 Lažištipavci ili pseudoškorpioni] (meridijani.com)</ref> ''(Pseudoscorpiones)'' su vrlo sitne, do 8 mm dužine, [[pauk]]olike životinje iz razreda [[arachnida|arahnida]] koje jako podsjećaju na [[škorpion]]e. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u špiljama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnijezdima [[Ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama.
Lažni štipavci korisni su ljudima jer love ličinke moljaca koji jedu tkaninu, knjižne uši, mrave, grinje i male mušice, a s obzirom na to da su male i nisu agresivne nisu opasne za ljude. Rade se pokusi sa suzbijanjem varroe, nametnika koji napada pčele, uz pomoć lažištipavaca.
Lažni štipavci korisni su ljudima jer love ličinke moljaca koji jedu tkaninu, knjižne uši, mrave, grinje i male mušice, a s obzirom na to da su mali i nisu agresivni nisu opasni za ljude. Rade se pokusi sa suzbijanjem varroe, nametnika koji napada pčele, uz pomoć lažištipavaca.


Tijelo je podijeljeno na dva dijela:
Tijelo je podijeljeno na dva dijela:

Inačica od 13. srpnja 2015. u 18:10

Lažištipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Arachnida
Podrazred:Dromopoda
Red:Pseudoscorpionida
Haeckel, 1866.
Natporodice
Baze podataka

Lažištipavci, lažni štipavci ili pseudoškorpioni[1] (Pseudoscorpiones) su vrlo sitne, do 8 mm dužine, paukolike životinje iz razreda arahnida koje jako podsjećaju na škorpione. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 3.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u špiljama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnijezdima ptica i sisavaca, na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama. Lažni štipavci korisni su ljudima jer love ličinke moljaca koji jedu tkaninu, knjižne uši, mrave, grinje i male mušice, a s obzirom na to da su mali i nisu agresivni nisu opasni za ljude. Rade se pokusi sa suzbijanjem varroe, nametnika koji napada pčele, uz pomoć lažištipavaca.

Tijelo je podijeljeno na dva dijela:

  • prozomu, na kojoj se nalazi 6 pari udova: helicere, pedipalpi i 4 para nogu za hodanje;
  • opistozomu, koja se sastoji od 12 segmenata i ne sadrži ekstremitete.

Od škorpiona se razlikuju po tome što nemaju postabdomen. Helicere su im dobro razvijene kao i klještoliki pedipalpi. Otrovne žljezde se nalaze u osnovi pedipalpa, a na njihovim vrhovima se ove žljezde izlijevaju. Hrane se sitnim člankonošcima tako što ih hvataju pedipalpima, koji su uvijek ispruženi prema naprijed, i ubijaju ubrizgavajući otrov, a zatim se žrtva rastriga helicerama i počinje maceriranje i pretprobava. Poluprobavljena hrana usisava se prednjim crijevom.

Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Izlučina ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda.

U Hrvatskoj živi čak 109 vrsta iz ovog reda, po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu.[2]

2009. godine u špilji Biserujki na otoku Krku, je pronađena potpuno nova vrsta lažištipavca.[3]

Klasifikacija

Red Pseudoscorpiones dijeli se na natporodice: Chthonioidea
Neobisioidea
Garypoidea
Cheiridioidea
Feaelloidea
Cheliferoidea

Literatura

  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. ↑ Lažištipavci ili pseudoškorpioni (meridijani.com)
  2. ↑ Hrvatska među vodećim u svijetu po lažištipavcima (index.hr)
  3. ↑ Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lažištipavci&oldid=4561874"