Željko Svedružić: razlika između inačica
Dodan znanstveni i stručni rad |
m Popravak poveznice na Institut Max Planck |
||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
=== Izobrazba === |
=== Izobrazba === |
||
Od 1988. do 1992. godine studira molekularnu biologiju na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu]], a od 1992. do 1993. godine boravi na [[ |
Od 1988. do 1992. godine studira molekularnu biologiju na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu]], a od 1992. do 1993. godine boravi na [[Institut Max Planck|Institutu za biokemiju Max Planck]] gdje brani diplomski rad. Studij nastavlja na Državnom Sveučilištu u [[Oklahoma|Oklahomi]] (Oklahoma State University), gdje 1998. godine brani doktorat i time postaje doktor znanosti u području biokemije<ref>{{cite web | url = http://www.biotech.uniri.hr/files/CV/svedruzic_CV_for_dept_web_site_hrvatski_May152015-1.pdf | title = Curriculum Vitae Željka Svedružića}}</ref>. |
||
=== Zaposlenja === |
=== Zaposlenja === |
||
Inačica od 4. kolovoza 2015. u 15:10
| Željko Svedružić | |
| Pseudonim(i) | Zeljko M. Svedruzic |
|---|---|
| Portal o životopisima | |
Željko Svedružić je hrvatski znanstvenik u interdiscipilinarnom području, polju biotehnologije u biomedicini.
Životopis
Izobrazba
Od 1988. do 1992. godine studira molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a od 1992. do 1993. godine boravi na Institutu za biokemiju Max Planck gdje brani diplomski rad. Studij nastavlja na Državnom Sveučilištu u Oklahomi (Oklahoma State University), gdje 1998. godine brani doktorat i time postaje doktor znanosti u području biokemije[1].
Zaposlenja
Kao poslijedoktorand radi na Sveučilištu Duke 2001. godine te Sveučilištu Santa Barbara u Kaliforniji od 1998. do 2000. i 2002. godine. Kao istraživač radi na Državnom Sveučilištu u Washingtonu od 2003. do 2006. godine i KU Leuvenu u Belgiji od 2007. do 2010. godine.
Nakon povratka u Republiku Hrvatsku 2010. godine zapošljava se na Medicinskom fakultetu u Rijeci i u Psihijatrijskoj bolnici Rab, a od 2013. godine radi kao docent na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci gdje drži nastavu iz kolegija Kemoinformatika na preddiplomskoj razini i Dizajn biološki aktivnih molekula računalnim metodama na diplomskoj razini[2].
Znanstveni i stručni rad
Od 2014. godine radi na razvoju i komercijalizaciji inhibitora DNA metilacije i razvoju novih potencijalnih lijekova za Alzheimerovu bolest[3][4][5].
Popularizacija znanosti
Aktivan je u popularizaciji znanosti. 2013. godine održao je predavanje "Strah od znanosti i tehnologije u doba globalne ekonomske krize" na Internacionalnoj školi iz psihijatrije i kognitivne neuroznanosti u Psihijatrijskoj bolnici Rab[6], 2014. godine predavanja "Računalo kao prozor u svijet molekula" na Festivalu znanosti[7] i "Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine" na Skepticima u pubu u Rijeci koje organizira Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja[8][9].
Izvori
- ↑ Curriculum Vitae Željka Svedružića (PDF)
- ↑ Biotech - znanost u društvu, časopis Odjela za biotehnologiju, broj 3 (PDF)
- ↑ Željko Svedružić: Research
- ↑ Odjel za biotehnologiju - Projekti
- ↑ Odjel za biotehnologiju - Seminari odjela
- ↑ dr. sc. Željko Svedružić-Strah od znanosti i tehnologije u doba globalne ekonomske krize
- ↑ Željko Svedružić: Računalo kao prozor u svijet molekula Zanemaren tekst "12. festival znanosti" (pomoć); Zanemaren tekst "valovi" (pomoć)
- ↑ Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine - prvi dio (predavanje)
- ↑ Utjecaj epigenetike na ljudsko ponašanje, zdravlje i budućnost medicine - drugi dio (Q&A)
Vanjske poveznice
