Benedetto Croce: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 38 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q192348 (translate me) |
ispravak gramatičkih pogrešaka |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Benedetto Croce''' (Pescasserola, [[25. veljače]] [[1866]]. - [[Napulj]], [[22. veljače]] [[1952]].), [[Italija|talijanski]] filozof, političar, povjesničar umjetnosti i literarni kritičar |
'''Benedetto Croce''' (Pescasserola, [[25. veljače]] [[1866]]. - [[Napulj]], [[22. veljače]] [[1952]].), [[Italija|talijanski]] filozof, političar, povjesničar umjetnosti i literarni kritičar |
||
Bio je ministar prosvjete i predsjednik ''Liberalne partije Italije''. Njegova društvena i literarno-historijska djelatnost osobito je došla do izražaja u časopisu ''"La Critica"'', koji je [[1903]]. sa [[Giovanni Gentile|G. Gentileom]] i pokrenuo. Glavno filozofsko djelo kojim se pručuo jest ''"Filozofija kao |
Bio je ministar prosvjete i predsjednik ''Liberalne partije Italije''. Njegova društvena i literarno-historijska djelatnost osobito je došla do izražaja u časopisu ''"La Critica"'', koji je [[1903]]. sa [[Giovanni Gentile|G. Gentileom]] i pokrenuo. Glavno filozofsko djelo kojim se pručuo jest ''"Filozofija kao znanost duha"''. Smatrao je da postoje dvije temeljne forme ljudske spoznaje: intuitivna, do koje se dolazi putem fantazije i logička, putem intelekta. Pisao je i brojne historijske oglede i književne monografije. |
||
{{GLAVNIRASPORED:Croce, Benedetto}} |
{{GLAVNIRASPORED:Croce, Benedetto}} |
||
Inačica od 25. rujna 2015. u 19:37
Benedetto Croce (Pescasserola, 25. veljače 1866. - Napulj, 22. veljače 1952.), talijanski filozof, političar, povjesničar umjetnosti i literarni kritičar
Bio je ministar prosvjete i predsjednik Liberalne partije Italije. Njegova društvena i literarno-historijska djelatnost osobito je došla do izražaja u časopisu "La Critica", koji je 1903. sa G. Gentileom i pokrenuo. Glavno filozofsko djelo kojim se pručuo jest "Filozofija kao znanost duha". Smatrao je da postoje dvije temeljne forme ljudske spoznaje: intuitivna, do koje se dolazi putem fantazije i logička, putem intelekta. Pisao je i brojne historijske oglede i književne monografije.