Napulj

Koordinate: 40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.250°E / 40.833; 14.250
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg »Napoli« preusmjerava ovamo. Za nogometni klub iz Napulja, pogledajte S.S.C. Napoli.
Napulj
Napoli
Nàpule
CoA Città di Napoli.svg Map of comune of Naples (Metropolitan city of Naples, region Campania, Italy).svg
Regija:Kampanija
Pokrajina:Napulj (NA)
Koordinate:40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.250°E / 40.833; 14.250
Visina:17 m
Površina:117 km2
Stanovništvo:968,736 (31. ožujka 2017.[1])
Gustoća stanovništva:8.260,73 stan./km2
Poštanski broj:80121-80147
Pozivni broj:081
ISTAT-broj:063049
Svetac zaštitnik:Sveti Januarije (19. rujna)
Napulj na karti Italija
Napulj
Napulj
Napulj (Italija)
Službena stranica:www.comune.napoli.it

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora. Zauzima najveći dio prostranog Napuljskog zaljeva, prostirući se do padina Vezuva i brežuljaka u unutrašnjosti. Napulj je najveći grad južne Italije s oko 920 000 stanovnika, te oko 3 milijuna u širem gradskom području, čime je treći po veličini u Italiji poslije Rima i Milana. To je živahan, slikovit i gusto naseljen mediteranski grad koji je zadnjih godina doživio procvat turizma te se intenzivno razvija u tom pravcu. Kako je uz to i luka, promet je vrlo gust, za strance i kaotičan. Javni prijevoz još uvijek nije na razini potreba grada i njegovih gostiju, no u suradnji sa EU u procesu su izgradnje dodatne trase podzemne željeznice koje će bitno poboljšati prometnu povezanost grada i neposredne okolice, posebice vezu između zračne luke Capodichino sa gradom. Za Napulj se godinama kao karakteristika vezivala jaka lokalna mafija (Camorra), no s vremenom se i ona transformirala pa turisti zapravo ne osjećaju njezino postojanje. Pored službenog talijanskog jezika u gradu se govori i tradicionalni napolitanski jezik. Povijesno središte Napulja uvršteno je 1995. u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

U Napuljskom zaljevu se nalaze otoci Capri, Procida i Ischia.

Panorama Napulja 17. veljače 2007.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Bitka na Vezuvu tijekom Gotskih ratova između Gota i Bizanta u 6. st.

Povijest Napulja obiluje usponima i padovima, a u dva navrata bio je prijestolnica kraljevstava. Osnovali su ga drevni Grci između 7. i 6. st. pr. Kr. nazvavši ga Partenopa (po mitskoj sireni, osnivačici grada), a nešto kasnije u njegovoj blizini izgradili su i naselje Nea Polis (grčki: Νέα Πόλις, tj. Novi grad) po kome duguje današnje ime. Grad je bio dio Velike Grčke, a okolica grada je bila poprište velikog sukoba tijekom Drugog punskog rata.

Za rimske vladavine grad je zadržao grčki jezik i originalne običaje, a poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva grad prelazi iz ruke u ruku različitih vladara. Danas se u gradu mogu naći spomenici svih tih bivših perioda vlasti.

Novi dvorac (Castel Nuovo) kojemu je veličanstveni renesansni portal uradio Lucijan Vranjanin.

Nakon iscrpljujućeg Gotskog rata područjem je zavladalo Bizantsko Carstvo, da bi poslije zavladali Langobardi. U 11. stoljeću osvajaju ga Normani pod vodstvom Roberta Gviskara, te slijede Nijemci (Hohenštaufovci), Anžuvinci od 8. do polovine 15. stoljeća, Aragon, Španjolska i naposljetku Burboni od 18. stoljeća do ujedinjenja Italije. Tada je Napulj postao glavni grad Kraljevstva Dvije Sicilije, a postao je i glavni grad Napuljskog Kraljevstva.[2] U 17. stoljeću Napulj je s 300.000 stanovnika po veličini bio drugi grad u Europi (poslije Pariza). Bourbonska vladavina ostavila je velebne građevine poput Kraljevske palače na Capodimonteu, gdje se danas nalazi bogati muzej.

Kraljevski dvorac na trgu Plebiscita

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Povijesno središte Napulja
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Municip.jpg
Flag of Italy.svg Italija
Godina uvrštenja1995. (19. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:726

Povijesno središte Napulja (centro storico) uvršteno je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Iako je jedan od najljepših gradova u Europi i bogat spomenicima koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti, sve do nedavno zaobilazio ga je masovni turizam jer su se više posjećivali obližnji atraktivni lokaliteti u podnožju Vezuva, Herkulanej (Ercolano) i Pompeji (Pompei), mjesta koje je u 1. stoljeću zatrpao vulkanski pepeo tijekom velike erupcije Vezuva.

Unutar grada postoje mnoga atraktivna mjesta, poput brojnih dvoraca:

  • Novi dvorac (Castel Nuovo ili Maschio Angioino) u samom središtu grada; na popisu svjetske baštine. Castel Nuovo je svjedočio mnogim povijesnim vjerskim događajima: godine 1294., papa Celestin V. je abdicirao u dvorani dvorca, nakon čega je opet tu, kardinalskim kolegijumom izabran papa Bonifacije VIII.
  • Normanski dvorac dell'Ovo (Jajoliki dvorac) izgrađen je preko rimske utvrde iz 5 st. na otoku Megarides, na kojemu su Grci iz Cumae osnovali prvo naselje.
  • Dvorac Capuano
  • Dvorac sv. Elma (Castel Sant'Elmo) je zvjezdolikog tlocrta, a izgrađen je 1329. godine.

Najvažniji trg je Trg plebiscita (Piazza del Plebiscito) koji je započeo bonapartski kralj Joachim Murat, a završio burbonski kralj Ferdinand IV. Napuljski. Dio trga na istoku čini i Kraljevska palača, a na zapadu crkva sv. Franje Paolskog (San Francesco di Paola) čije se kolonade protežu na obje strane. U blizini je i Kazalište sv. Karla (Teatro di San Carlo) koje je najveća operna kuća u Italiji i najstarija aktivna opera u Europi; osnovana 1737. godine. U Napulju je već 1224. osnovano sveučilište.

Nacionalni arheološki muzej posjeduje najveću i najbogatiju kolekciju rimskih umjetnina (iz Pompeja i Herkulaneja), ali i zbirku djela iz stare Grčke i renesanse.

Muzej Capodimonte, bivša palača Capodimonte, posjeduje jednu od najvažnijih zbirki slikarstva u Italiji s djelima umjetnika od 13. do 18. st. (Simone Martini, Rafael, Tizian, Caravaggio, El Greco, Jusepe de Ribera, Luca Giordano i dr.), i zbirkom djela porculanske tvornice Capodimonte.

Ostali muzeji su: Certosa di San Martino (bivši samostan, a sada muzej Burbonaca), Željeznički muzej Pietrarsa s najstarijom lokomotivom u Italiji, Villa Pignatelli i Palazzo Como, te nacionalna knjižnica Biblioteca Nazionale Vittorio Emanuele III.

Od svih katoličkih crkava (oko 28) napuljske nadbiskupije najvažnija je Napuljska katedrala u kojoj se svake godine 19. rujna održava svečanost čuda sv. Januarija (San Gennaro), zaštitnika grada.

Posebnu atrakciju grada čine mnogobrojni iskopi, podzemni prolazi i katakombe od kojih se ističu:

  • Podzemni Napulj (Napoli Sotteranea) – "grad ispod grada", obuhvaća i akvadukte iz doba starih Grka, nadograđenih u doba vladavine Rimljana; glavni ulaz se nalazi na trgu San Gaetano u starom središtu grada
  • Burbonska galerija (Galleria Borbonica) – dio podzemnog grada južnije od starog centra, nedaleko Trga plebiscita, moguć pristup sa dva različita ulaza
  • Katakombe sv. Januarija (Catacombe di San Gennaro) – otkrivene za javnost relativno nedavno, nalaze se u neposrednoj blizini muzeja i kraljevske palače Capodimonte
Piazza San Gaetano

Sport[uredi | uredi kôd]

Nogomet je daleko najpopularniji sport u Napulju, koji su donijeli Englezi na samom početku 20. stoljeća[3] i koji se duboko ukorijenio u lokalnu kulturu. Nogomet se igra na svim razinama, od ulične djece (scugnizzi) i amaterskih klubova do profesionalaca. Najpoznatiji klub je SSC Napoli iz prve talijanske lige Serie A, koji igra na stadionu Stadio Diego Armando Maradona.[4] Napoli je osvojio talijansko prvenstvo (Scudetto) dva puta (1987. i 1990.), kada je za klub igrao Diego Maradona, ali i Kup UEFA (1989. godine).[5]

Osobitosti[uredi | uredi kôd]

Napulj se smatra domovinom pizze, a najstarija pizzeria u gradu datira iz 1830. godine. Veliki dio napolitanske kulture je vezan za glazbu, uključujući izum romantične gitare i madoline, te velikog doprinosa operi i narodnoj umjetnosti. Od osoba koje simboliziraju Napulj ističu se svetac zaštitnik sv.Januarius (San Gennaro), Pulcinella i sirena Partenope iz grčkog epa Odiseje.

Slavne osobe rođene u Napulju su:

  • Umberto Nobile (1885. – 1978.), istraživač
  • Toto' (1898. – 1967.), filmski glumac
  • Giorgio Napolitano (1925. – ), političar i bivši predsjednik Italije
  • Sofia Loren (1934. – ), filmska glumica
  • Pino Daniele (1955. – 2015.), glazbenik (kantautor)
  • Fabio Cannavaro (1973. – ), nogometaš
  • Massimiliano Rosolino (1978. – ), plivač (olimpijski pobjednik)

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Dato IstatInačica izvorne stranice arhivirana 16. srpnja 2018., popis stanovništva 28. veljače 2017. (tal.) Pristupljeno 3. kolovoza 2017.
  2. Napuljsko Kraljevstvo bilo je jedino poslije Rima, i uz Jeruzalem, a gdje je ime kraljevstva bilo isto kao ime glavnog grada.
  3. Pietro Gentile i Valerio Rossano, Povijest kluba Napoli. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. srpnja 2007. Pristupljeno 13. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Official: Stadio Diego Armando Maradona. Football Italia. 4. prosinca 2020.
  5. publisher=CalcioNapoliNet.com

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Napulj