Luganska Narodna Republika: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 82: | Redak 82: | ||
[[Kategorija:Nepriznate države]] |
[[Kategorija:Nepriznate države]] |
||
[[Kategorija:Ukrajina]] |
[[Kategorija:Ukrajina]] replu |
||
harkiska republika , odeška republika ,kermatoska republika slavlaska republika holonjeska replublika mariupska republika |
Inačica od 26. ožujka 2016. u 15:36
Luganska Narodna Republika Луганская Народная Республика | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Luganska NR u Europi | |||||
Glavni grad | Lugansk | ||||
Službeni jezik | ruski | ||||
Državni vrh | |||||
- čelnik | Igor Plotnicki | ||||
- Predsjednik Vlade | Genadij Cipkalov | ||||
- predsjednik Vrhovnog sovjeta | Aleksej Kariakin | ||||
Neovisnost | 12. svibnja 2014. | ||||
Osnovana | 27. travnja 2014. | ||||
Proglašena neovisnost | 12. svibnja 2014. | ||||
Stupanje u Novorusiju | 24. svibnja 2014. | ||||
Luganska Narodna Republika (ruski: Луганская Народная Республика) je država proglašena na području Luganske oblasti na istoku Ukrajine bez međunarodnog priznanja. Na istoku graniči s Rusijom, a na sjeveru s Donjeckom Narodnom Republikom (također separatističkom državom) i Ukrajinom na zapadu. Neovisnost je proglasila 14. svibnja 2014., a priznaje ju jedino međunarodno nepriznata Južna Osetija.
Izbijanje oružanog sukoba
Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 21. veljače 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u Donjecku i Lugansku, naoružane skupine, koje su se isprva nazivale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.[1] Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane federacija, drugi da se te regije pripoje Rusiji,[1] po uzoru na rusku aneksiju Krima.
Dana 27. travnja, naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "Narodnu Republiku Lugansk". Između travnja i lipnja, paravojne jedinice su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slovjanska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.[1] Zauzeli su i kontrolu nad pojedinim cestama, te su potom uspostavili više kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine.
Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena do predsjedničkih izbora 25. svibnja, je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom".[1] Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odmetnutih gradova.
Proruske skupine su 11. svibnja organizirale referendum o odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili neovisnost nakon što je navodno preko 90% glasača glasovalo "za". EU je referendum proglasila "nezakonitim".[2] Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlastima u Kijevu, ali su proruski pobunjenici to odbili.[3] Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili smrću svakome tko je sudjelovao u tim izborima.[1] Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.[1]
Izvori
- ↑ a b c d e f Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War. Human Rights Watch. 1.7. 2014 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=
(pomoć) - ↑ EU calls referendum in eastern Ukraine "illegitimate". Xinhua. 12.5. 2014 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=
(pomoć) - ↑ Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer. Xinhua. 12.5. 2014 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=
(pomoć)
replu
harkiska republika , odeška republika ,kermatoska republika slavlaska republika holonjeska replublika mariupska republika