Demokratska opozicija Srbije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Povijest: lektura, replaced: takođe → također
tekst lektoriran
Redak 2: Redak 2:


== Povijest ==
== Povijest ==
DOS je uspio oboriti Miloševićev režim [[5. listopada]] [[2000]]. godine, masovnim prosvjedima u Beogradu koji su izbili zbog krađe na predsjedničkim izborima. Novi predsjednik SRJ postao je [[Vojislav Koštunica]]. Dva i po mjeseca kasnije, [[23. prosinca]], održani su izvanredni izbori za [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu Srbije]], na kojima DOS osvaja 176 zastupničkih mjesta (od 250). Novi premijer Srbije postaje [[Zoran Đinđić]], [[25. siječnja]] [[2001.]] godine.
DOS je uspio oboriti Miloševićev režim [[5. listopada]] [[2000]]. godine masovnim prosvjedima u Beogradu koji su izbili zbog krađe na predsjedničkim izborima. Novi predsjednik SRJ postao je [[Vojislav Koštunica]]. Dva i pol mjeseca kasnije, [[23. prosinca]], održani su izvanredni izbori za [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu Srbije]], na kojima DOS osvaja 176 zastupničkih mjesta (od 250). Novi premijer Srbije postaje [[Zoran Đinđić]], [[25. siječnja]] [[2001.]] godine.


Nakon hapšenja ([[1. travnja]]) i isporučivanja ([[28. lipnja]] te godine) Slobodana Miloševića [[Haaški tribunal|Haaškom tribunalu]], DOS zapada u ozbiljnu krizu. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica optužuje Đinđićevu Vladu da je izručenjem Miloševića počinila "''državni udar''". Sukob kulminira [[17. kolovoza]] [[2001]], kada [[Demokratska stranka Srbije]] (Koštuničina stranka) odlučuje istupiti iz Đinđićeve Vlade izravno je optužujući da je povezana sa organiziranim kriminalom.
Nakon uhićenja ([[1. travnja]]) i izručenja ([[28. lipnja]] te godine) Slobodana Miloševića [[Haaški tribunal|Haaškom tribunalu]], DOS zapada u ozbiljnu krizu. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica optužuje Đinđićevu Vladu da je ekstradicijom Miloševića počinila "''državni udar''". Sukob kulminira [[17. kolovoza]] [[2001]]., kada [[Demokratska stranka Srbije]] (Koštuničina stranka) odlučuje istupiti iz Đinđićeve Vlade, izravno je optužujući da je povezana s organiziranim kriminalom.


U rujnu [[2002]]. godine, organizirani su izbori za predsjednika Srbije. Vojislav Koštunica (kao kandidat DSS) uspjeva osvojiti najviše glasova, ali zbog nedovoljne izlaznosti birača izbori su proglašeni neuspjelim. Pošto su i sljedeći izbori u prosincu također proglašeni neuspjelim, vršilac dužnosti predsjednika Srbije (jer je tadašnjem predsjedniku [[Milan Milutinović|Milanu Milutinoviću]] istekao mandat) postala je [[Nataša Mićić]] - predsjednica Skupštine Srbije iz redova DOS-a
U rujnu [[2002]]. godine organizirani su izbori za predsjednika Srbije. Vojislav Koštunica (kao kandidat DSS-a) uspijeva osvojiti najviše glasova, no zbog nedovoljne izlaznosti birača izbori su proglašeni neuspjelim. Budući da su i sljedeći izbori u prosincu također proglašeni neuspjelim, vršitelj dužnosti predsjednika Srbije (jer je tadašnjem predsjedniku [[Milan Milutinović|Milanu Milutinoviću]] istekao mandat) postala je [[Nataša Mićić]] - predsjednica Skupštine Srbije iz redova DOS-a.


U veljači [[2003]]. godine, formalno je ukinuta Savezna Republika Jugoslavija i proglašena '''Državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]]''', čime je Koštunica prešao u oporbu. Đinđić se učvrstio na vlasti u Srbiji. Međutim, [[12. ožujka]] [[2003]], Đinđić je ubijen u atentatu u dvorištu Vlade Srbije. DOS uspjeva zadržati vlast i za novog premijera imenovati [[Zoran Živković|Zorana Živkovića]], visokog funkcionara Demokratske stranke. No, njegova Vlada nije se uspjela održati na vlasti. Tijekom te godine, oporbene stranke (DSS,[[Srpska radikalna stranka]],[[Socijalistička partija Srbije]]) jačaju i uspjevaju u jesen izdejstvovati u parlamentu raspravu o izglasavanju nepoverenja Vladi DOS-a. Tijekom te rasprave, [[13. studenog]], raspušten je parlament i raspisani izvanredni parlamentarni izbori za [[28. prosinca|28. prosinac]] te godine. To je bio kraj DOS-a, jer su stranke koje su ga činile odlučile (većinom) samostalno nastupiti na izborima.
U veljači [[2003]]. godine formalno je ukinuta Savezna Republika Jugoslavija i proglašena '''Državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]]''', čime je Koštunica prešao u oporbu. Đinđić se učvrstio na vlasti u Srbiji. Međutim, [[12. ožujka]] [[2003]]. Đinđić je ubijen u atentatu u dvorištu Vlade Srbije. DOS uspijeva zadržati vlast i za novog premijera imenovati [[Zoran Živković|Zorana Živkovića]], visokog dužnosnika Demokratske stranke. No, njegova se Vlada nije uspjela održati na vlasti. Tijekom te godine, oporbene stranke (DSS, [[Srpska radikalna stranka]], [[Socijalistička partija Srbije]]) jačaju i uspijevaju u jesen u dnevni red uvrstiti raspravu o izglasavanju nepovjerenja Vladi DOS-a. Tijekom te rasprave, [[13. studenog]], raspušten je parlament, te su raspisani izvanredni parlamentarni izbori za [[28. prosinca]] te godine. To je bio kraj DOS-a, jer su stranke koje su ga činile odlučile (većinom) samostalno nastupiti na izborima.


[[Kategorija: Politika Srbije]]
[[Kategorija: Politika Srbije]]

Inačica od 14. svibnja 2016. u 06:35

Demokratska opozicija Srbije (DOS) (osnovana 10. siječnja 2000. godine) je naziv za koaliciju 18 političkih stranaka koje su bile oporba režimu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije, Slobodana Miloševića.

Povijest

DOS je uspio oboriti Miloševićev režim 5. listopada 2000. godine masovnim prosvjedima u Beogradu koji su izbili zbog krađe na predsjedničkim izborima. Novi predsjednik SRJ postao je Vojislav Koštunica. Dva i pol mjeseca kasnije, 23. prosinca, održani su izvanredni izbori za Skupštinu Srbije, na kojima DOS osvaja 176 zastupničkih mjesta (od 250). Novi premijer Srbije postaje Zoran Đinđić, 25. siječnja 2001. godine.

Nakon uhićenja (1. travnja) i izručenja (28. lipnja te godine) Slobodana Miloševića Haaškom tribunalu, DOS zapada u ozbiljnu krizu. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica optužuje Đinđićevu Vladu da je ekstradicijom Miloševića počinila "državni udar". Sukob kulminira 17. kolovoza 2001., kada Demokratska stranka Srbije (Koštuničina stranka) odlučuje istupiti iz Đinđićeve Vlade, izravno je optužujući da je povezana s organiziranim kriminalom.

U rujnu 2002. godine organizirani su izbori za predsjednika Srbije. Vojislav Koštunica (kao kandidat DSS-a) uspijeva osvojiti najviše glasova, no zbog nedovoljne izlaznosti birača izbori su proglašeni neuspjelim. Budući da su i sljedeći izbori u prosincu također proglašeni neuspjelim, vršitelj dužnosti predsjednika Srbije (jer je tadašnjem predsjedniku Milanu Milutinoviću istekao mandat) postala je Nataša Mićić - predsjednica Skupštine Srbije iz redova DOS-a.

U veljači 2003. godine formalno je ukinuta Savezna Republika Jugoslavija i proglašena Državna zajednica Srbija i Crna Gora, čime je Koštunica prešao u oporbu. Đinđić se učvrstio na vlasti u Srbiji. Međutim, 12. ožujka 2003. Đinđić je ubijen u atentatu u dvorištu Vlade Srbije. DOS uspijeva zadržati vlast i za novog premijera imenovati Zorana Živkovića, visokog dužnosnika Demokratske stranke. No, njegova se Vlada nije uspjela održati na vlasti. Tijekom te godine, oporbene stranke (DSS, Srpska radikalna stranka, Socijalistička partija Srbije) jačaju i uspijevaju u jesen u dnevni red uvrstiti raspravu o izglasavanju nepovjerenja Vladi DOS-a. Tijekom te rasprave, 13. studenog, raspušten je parlament, te su raspisani izvanredni parlamentarni izbori za 28. prosinca te godine. To je bio kraj DOS-a, jer su stranke koje su ga činile odlučile (većinom) samostalno nastupiti na izborima.