Savezna Republika Jugoslavija

Ovo je glavno značenje pojma Savezna Republika Jugoslavija. Za druga značenja pogledajte Jugoslavija (razdvojba).

Savezna Republika Jugoslavija Савезна Република Југославија ← 27. travnja 1992. – 4. veljače 2003. → Zastava Grb Himna Hej, Slaveni Glavni grad Beograd Jezik/ci srpskohrvatski(do 1997.), srpski Vlada Republika Predsjednik  - 1992. - 1993. Dobrica Ćosić  - 1993. - 1997. Zoran Lilić  - 1997. - 2000. Slobodan Milošević  - 2000. - 2003. Vojislav Koštunica Premijer  - 1992. - 1993. Milan Panić  - 1993. - 1998. Radoje Kontić  - 1998. - 2000. Momir Bulatović  - 2000. - 2001. Zoran Žižić  - 2001. - 2003. Dragiša Pešić Povijest nakon Hladnog rata  - Ustav 27. travnja 1992.  - uspostavljena 28. travnja 1992.  - Članstvo u UN-u 1. studenog 2000.  - Rekonstituirana 4. veljače 2003. Površina  - 2002. 102.350 km² Stanovništvo  - 2002. 10,832,545       Gustoća 0 st/km²  Valuta jugoslavenski dinar, euro Pozivni broj +381 Vremenska zona UTC+1

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Postoje međunarodnopravni autori koji smatraju upitnim, smije li se SRJ smatrati univerzalnim sljednikom SFRJ, ili je zapravo riječ o novoj državi. Sjedinjene Američke Države su još 1992. godine zauzele službeno stajalište da SRJ nije pravni sljednik SFRJ, nego je SFRJ prestala postojati.

Dana 14. ožujka 2002., službenici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz nazočnost visokog predstavnika Europske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv Srbija i Crna Gora. Dana 4. veljače 2003. formirana je Državna zajednica Srbija i Crna Gora utemeljena na ravnopravnosti dviju država članica, tj. Srbije i Crne Gore.

Stanje u državi

Srbija i Crna Gora proglasile su 27. travnja 1992. Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), s predsjednikom (1992.–93.) Dobricom Ćosićem. SRJ je obuhvaćala 102 173 km², a prema popisu iz 1991. imala je 10,4 milijuna stanovnika: Srba 62%, Albanaca 17% (procjena), Crnogoraca 5%, Madžara 3%, Muslimana 3%, i dr. Tijekom 1992–95. SRJ je bila pod međunarodnim trgovinskim sankcijama zbog sudjelovanja u ratu protiv Bosne i Hercegovine. Unutar SRJ politički je dominirala Srbija. Njezin predsjednik (1989.–97.) Slobodan Milošević bio je 1997. izabran za predsjednika SRJ. Zbog represije nad kosovskim Albancima, snage NATO-a su od 24. ožujka 1999. napadale strateške ciljeve u SRJ. Nakon sporazumnoga povlačenja jugoslavenske vojske, na Kosovu je uspostavljena privremena uprava UN-a i nadzor snaga NATO-a (od 12. lipnja 1999.). Zbog podređenoga položaja unutar SRJ, Crna Gora je od 1997. težila samostalnijoj politici. Izmijenila je financijski sustav, uspostavila vlastitu policiju i graničnu kontrolu i najavljivala neovisnost. Od kraja 1990-ih SRJ kao zajednička srbijansko–crnogorska država praktički nije funkcionirala. U rujnu 2000. za predsjednika SRJ izabran je Vojislav Koštunica, čelnik Demokratske stranke Srbije i kandidat udružene opozicije (Demokratska opozicija Srbije – DOS). Slobodan Milošević je svrgnut u prosvjedima 5. listopada 2000. Promjena vlasti olakšala je prijam SRJ u UN (1. studenog 2000.) i u druge međunarodne organizacije. Odnose unutar SRJ promijenila je i pobjeda DOS-a na parlamentarnim izborima u Srbiji, u prosincu 2000. Uz sudjelovanje Europske unije, savezni i republički lideri dogovorili su (14. ožujka 2002.) preuređenje SRJ u novu državnu zajednicu nazvanu Srbija i Crna Gora, što je provedeno donošenjem Ustavne povelje od 4. veljače 2003. Ta se zajednica raspala 2006. osamostaljenjem Crne Gore.

Republike i autonomne pokrajine

SRJ je bila podijeljena na dvije republike i na dvije autonomne pokrajine koje su bile dio Republike Srbije.

Ime	Glavni grad	Zastava	Grb	Lokacija
Srbija AP Kosovo i Metohija AP Vojvodina	Beograd Priština Novi Sad
Crna Gora	Podgorica

Poveznice

• Predsjednici Savezne Republike Jugoslavije