Augustej: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. rujna 2016. u 21:18

Augustej (lat. augusteum) je hram i mjesto za održavanje carskoga kulta u antičkom Rimu.

Prvi augustej je izgrađen u Afrodiziju (Mala Azija), a osobito su građeni u vrijeme Tiberija u provincijskim gradovima. Poznati augusteji kod nas su u Ninu kraj Zadra (Aenona) te u Vidu kraj Metkovića (Narona). Prvi koji je dopustio da se njegov kult javno slavi bio je rimski car August.^[1] Njegovom službenom deifikacijom započinje, a s carem Trajanom završava prvo razdoblje štovanja carskoga kulta. Ono je obilježeno skupinama skulptura careva i članova carskih obitelji u hramovima ili različitim svetištima. ^[2]

Ostatci Augusteuma u Naroni, s jedinstvenom galerijom mramornih kipova julijevsko-klaudijevske i flavijevske dinastije, otkriveni su i prezentirani zaslugom prof. dr. sc. Emilija Marina.^[3] Na površini Augusteuma sagrađen je Arheološki muzej Narona. Dovršen je 2007. godine, a njegovu je gradnju financiralo Ministarstvo kulture uloživši oko 28 milijuna kuna. ^[4]

Izvori

↑ augustej (Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. ožujka 2015.)
↑ Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 99. (pristupljeno 27. rujna 2016.)
↑ Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535.
↑ Predsjednik vlade otvorio Arheološki muzej Narona (pristupljeno 27. rujna 2016.)

Literatura

Emilio Marin, Augusteum Narona, Art bulletin, No.65, HAZU, Zagreb 2016., str. 85-117.
Marina Prusac Lindhagen, The missing portraits from the Augusteum at Narona, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 509-534.
Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535-550.
[Miroslava Topić, Nalazi keramike iz sloja grobova u celi Augusteuma Narone. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 97., Arheološki muzej Split, Split, 2004. str. 9-67.]
[Miroslava Topić, Keramika iz Augusteuma Narone, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 97. Arheološki muzej Split, Split,2004. str. 69-93.]
Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 83-104.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Augustej koji govori o antičkom Rimu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] ugustej (Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. ožujka 2015.)

[2] Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 99. (pristupljeno 27. rujna 2016.)

[3] Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535.

[4] Predsjednik vlade otvorio Arheološki muzej Narona (pristupljeno 27. rujna 2016.)

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 Prvi augustej je izgrađen u Afrodiziju ([[Mala Azija]]), a osobito su građeni u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] u provincijskim gradovima. Poznati augusteji kod nas su u [[Nin]]u kraj Zadra ([[Aenona]]) te u [[Vid (Metković)|Vidu]] kraj Metkovića ([[Narona]]). Prvi koji je dopustio da se njegov kult javno slavi bio je rimski car [[August]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68518 augustej] (Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. ožujka 2015.)</ref> Njegovom službenom deifikacijom započinje, a s carem Trajanom završava prvo razdoblje štovanja carskoga kulta. Ono je obilježeno skupinama skulptura careva i članova carskih obitelji u hramovima ili različitim svetištima. <ref>[http://http://www.ffzg.unizg.hr/pov/cisp/wp-content/uploads/2015/02/jelicic-radonic.pdf Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 99.] (pristupljeno 27. rujna 2016.)</ref>
-Ostatci Augusteuma u Naroni, s jedinstvenom galerijom mramornih kipova julijevsko-klaudijevske i flavijevske dinastije, otkriveni su i prezentirani zaslugom prof. dr. sc. Emilija Marina.<ref>[http://www.franjevci-split.hr/pdf/30_topic.pdf Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535.]</ref>
+Ostatci Augusteuma u Naroni, s jedinstvenom galerijom mramornih kipova julijevsko-klaudijevske i flavijevske dinastije, otkriveni su i prezentirani zaslugom prof. dr. sc. Emilija Marina.<ref>[http://www.franjevci-split.hr/pdf/30_topic.pdf Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535.]</ref> Na površini Augusteuma sagrađen je Arheološki muzej Narona. Dovršen je 2007. godine, a njegovu je gradnju financiralo Ministarstvo kulture uloživši oko 28 milijuna kuna. <ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-otvorio-arheoloski-muzej-narona/7326 Predsjednik vlade otvorio Arheološki muzej Narona] (pristupljeno 27. rujna 2016.)</ref>
 == Izvori ==
@@ Redak 23: / Redak 23: @@
 * [http://www.a-m-narona.hr/amnsite/ Arheološki muzej Narona]
 * [http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=1820 Ministar Biškupić posjetio Arheološki muzej Narona u Vidu]
+* [https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-otvorio-arheoloski-muzej-narona/7326 Predsjednik vlade otvorio Arheološki muzej Narona]
 {{Mrva-rim}}