Molni volumen: razlika između inačica
nova stranica: *'''Molni volumen''' ('''''V<sub>m</sub>''''') je volumen koji zauzima jedan mol nekog plina pri normalnim uvjetima (temperatura 0°C, tlak 1,013 bara). Za sve idealne plinove on j... |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
==Zakon volumnih omjera== |
==Zakon volumnih omjera== |
||
Francuski znanstvenik [[Joseph Louis Gay-Lussac]] je otkrio "Zakon spojnih volumena" (1805.) proučavajući ponašanje plinova. Otkrio je da plinovi međusobno reagiraju i nastaju produkti u volumnim omjerima koji se odnose kao mali cijeli brojevi (pri istim uvjetima). Njegovi pokusi su govorili o postojanju atoma i molekula ali to nije bilo dobro objašnjeno. Objašnjenje je dao Amedeo Avogadro (1811.) koji je pretpostavio da najmanje čestice nekog plina jesu nakupine atoma koje je nazvao '''molekule'''.<ref> Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 141</ref> |
Francuski znanstvenik [[Joseph Louis Gay-Lussac]] je otkrio "Zakon spojnih volumena" (1805.) proučavajući ponašanje plinova. Otkrio je da plinovi međusobno reagiraju i nastaju produkti u volumnim omjerima koji se odnose kao mali cijeli brojevi (pri istim uvjetima). Njegovi pokusi su govorili o postojanju atoma i molekula ali to nije bilo dobro objašnjeno. Objašnjenje je dao Amedeo Avogadro (1811.) koji je pretpostavio da najmanje čestice nekog plina jesu nakupine atoma koje je nazvao '''molekule'''.<ref> Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 141</ref> |
||
==Avogadrov zakon== |
==Avogadrov zakon== |
||
Redak 26: | Redak 25: | ||
|align="center"|4 g||+||align="center"|32 g||=||align="center"|36 g |
|align="center"|4 g||+||align="center"|32 g||=||align="center"|36 g |
||
|} |
|} |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
Inačica od 3. ožujka 2017. u 19:45
- Molni volumen (Vm) je volumen koji zauzima jedan mol nekog plina pri normalnim uvjetima (temperatura 0°C, tlak 1,013 bara). Za sve idealne plinove on je isti i iznosi Vm0 = 22,414 L/mol. [1]
- Molni volumen (Vm) je fizikalna veličina definirana kao omjer volumena V i množine (broja molova) tvari n: [2]
- Molni volumen pri normalnim uvjetima sadrži uvijek Avogadrov broj jedinki plina (atoma ili molekula), odnosno 6,022·1023 jedinki.
Napomena, među stručnjacima za jezik i kemičarima trenutno nema suglasja da li se pravilno piše "molni volumen" ili "molarni volumen", [3] pa se u praksi koriste obje inačice.
Zakon volumnih omjera
Francuski znanstvenik Joseph Louis Gay-Lussac je otkrio "Zakon spojnih volumena" (1805.) proučavajući ponašanje plinova. Otkrio je da plinovi međusobno reagiraju i nastaju produkti u volumnim omjerima koji se odnose kao mali cijeli brojevi (pri istim uvjetima). Njegovi pokusi su govorili o postojanju atoma i molekula ali to nije bilo dobro objašnjeno. Objašnjenje je dao Amedeo Avogadro (1811.) koji je pretpostavio da najmanje čestice nekog plina jesu nakupine atoma koje je nazvao molekule.[4]
Avogadrov zakon
Amedeo Avogadro je definirao svoj zakon o ponašanju plinova: "Plinovi istih volumena pri istim uvjetima sadrže jednak broj čestica odnosno jednake množine" ! Kasnije je ovaj zakon dobio naziv Avogadrov zakon. Trebalo je pričekati oko pedeset godina da se ovaj zakon prihvati. Danas znamo slijedeće:
vodik + kisik = vodena para 2H2 + O2 = 2H2O 2 mola + 1 mol = 2 mola 44,8 L + 22,4 L = 44,8 L 4 g + 32 g = 36 g