Mučenik: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Mučenik''' (u [[starogrčki jezik|starogrčkim]] μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u [[teologija|teološkim]] kontekstu iz [[predanost]]i svom [[religija|vjerskim]] opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju [[mučenje|mučenja]] i nasilnu smrt. |
'''Mučenik''' (u [[starogrčki jezik|starogrčkim]] μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u [[teologija|teološkim]] kontekstu iz [[predanost]]i svom [[religija|vjerskim]] opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju [[mučenje|mučenja]] i nasilnu smrt. |
||
Mučeništvo se kroz povijest smatralo djelom koje briše [[grijeh]]e, te kod nekrštenih kršćana nadomješta krštenje vodom „baptisimus sanguinis“, krštenje krvlju. U [[katakombe|katakombama]] su poštovali mučenike moleći se na njihovim [[groblje|grobovima]] i spominjući ih u bogoslužju, osobito na godišnjice njihovih smrti, ukopa ili prijenosa njihovih kostiju. Od 4. stoljeća nadalje, nad grobovima mučenika gradile su se crkve, a njihovim [[relikvija|relikvijama]] pripisivale su se čudotvorne moći zaštite od bolesti i nesreće. O životu i [[smrt]]i mučenika pisali su se već u prvim stoljećima kršćanstva pobožni prikazi „acta martyrum.“ |
Mučeništvo se kroz povijest smatralo djelom koje briše [[grijeh]]e, te kod nekrštenih kršćana nadomješta krštenje vodom „baptisimus sanguinis“, krštenje krvlju. U [[katakombe|katakombama]] su poštovali mučenike moleći se na njihovim [[groblje|grobovima]] i spominjući ih u bogoslužju, osobito na godišnjice njihovih smrti, ukopa ili prijenosa njihovih kostiju. Od 4. stoljeća nadalje, nad grobovima mučenika gradile su se crkve, a njihovim [[relikvija|relikvijama]] pripisivale su se čudotvorne moći zaštite od bolesti i nesreće. O životu i [[smrt]]i mučenika pisali su se već u prvim stoljećima kršćanstva pobožni prikazi „acta martyrum.“ |
||
Knjiga o kršćanskim mučenicima zove se [[pasional]].<ref>Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina. AB: Pasional, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979., str. 451</ref> |
|||
Pojam se često koristi i za opisivanje pojedinca koji žrtvuje svoj život za druge. |
Pojam se često koristi i za opisivanje pojedinca koji žrtvuje svoj život za druge. |
||
Inačica od 16. ožujka 2017. u 03:52
Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt. Mučeništvo se kroz povijest smatralo djelom koje briše grijehe, te kod nekrštenih kršćana nadomješta krštenje vodom „baptisimus sanguinis“, krštenje krvlju. U katakombama su poštovali mučenike moleći se na njihovim grobovima i spominjući ih u bogoslužju, osobito na godišnjice njihovih smrti, ukopa ili prijenosa njihovih kostiju. Od 4. stoljeća nadalje, nad grobovima mučenika gradile su se crkve, a njihovim relikvijama pripisivale su se čudotvorne moći zaštite od bolesti i nesreće. O životu i smrti mučenika pisali su se već u prvim stoljećima kršćanstva pobožni prikazi „acta martyrum.“
Knjiga o kršćanskim mučenicima zove se pasional.[1]
Pojam se često koristi i za opisivanje pojedinca koji žrtvuje svoj život za druge.
Mučenici u širem smislu označavaju i osobe koje svjesno podnose patnju, te primjerice iz političkih uvjerenja trpe progonstvo i smrt.
Sveti Stjepan Prvomučenik je prvi kršćanski mučenik.
Pojam mučeništva postoji također u judaizmu, islamu (šehid), hinduizmu, bahá'íu i sikhizmu.
Mučenici
Izvori
- Opća enciklopedija Zagreb 1979.
Vanjske poveznice
- ↑ Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina. AB: Pasional, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979., str. 451