Racionalizam: razlika između inačica
interwiki |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na [[um]]u, [[razum]]u, [[intelekt]]u. Riječ je latinskog porijekla. |
'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na [[um]]u, [[razum]]u, [[intelekt]]u. Riječ je latinskog porijekla. |
||
U '''općem smislu''' racionalizmom nazivamo onaj pravac u teoriji spoznaje koji, bez obzira na to da li osjetilno iskustvo kao jedan od izvora i oblika naše spoznaje stvarnbosti odbacuje ili ne, smatra da je objektivnu stvarnost moguće spoznati samo mišljenjem, to jest da je ''spoznaja jedino dana u našem [[um]]u, [[razum]]u, [[intelekt]]u |
|||
Postoje, dakle, istine koje su nezavisno od osjetilnog opažanja i iskustva ne potječu od njega, već su produkt takozvanog ''"čistog mišljenja"'', pa su prema tome i te istine i [[spoznaja|spoznaje]] apriorni ili urođeni oblici uma. |
|||
Francuz Descartes, nizozemski Židov Spinoza i Nijemac Leibniz dali su ''racionalistički'' filozofski okvir onom silnom zamahu [[matematika|matematike]], [[mehanika|mehanike]], [[optika|optike]], revolucionarnom napretku prirodne znanosti uopće u 17. stoljeću. |
|||
== Relevantni članci == |
== Relevantni članci == |
||
Inačica od 26. prosinca 2006. u 18:38
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu. Riječ je latinskog porijekla.
U općem smislu racionalizmom nazivamo onaj pravac u teoriji spoznaje koji, bez obzira na to da li osjetilno iskustvo kao jedan od izvora i oblika naše spoznaje stvarnbosti odbacuje ili ne, smatra da je objektivnu stvarnost moguće spoznati samo mišljenjem, to jest da je spoznaja jedino dana u našem umu, razumu, intelektu Postoje, dakle, istine koje su nezavisno od osjetilnog opažanja i iskustva ne potječu od njega, već su produkt takozvanog "čistog mišljenja", pa su prema tome i te istine i spoznaje apriorni ili urođeni oblici uma.
Francuz Descartes, nizozemski Židov Spinoza i Nijemac Leibniz dali su racionalistički filozofski okvir onom silnom zamahu matematike, mehanike, optike, revolucionarnom napretku prirodne znanosti uopće u 17. stoljeću.