Razgovor:Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata

o ovemu ima podosta u Goldsteinovoj knjizi. Kao i o partijskim mućkama oko "izbora".--93.142.154.24 13:34, 1. studenog 2012. (CET)

Zatvori i logori

Postoji poglavlje "Zarobljenički i koncentracijski logori" i odmah poslije toga "Politički zatvori i logori". To dvoje se poprilično preklapa. Predlažem spajanje u jedan podnaslov: "Zatvori i logori". U njih su trpani i zarobljenici, i njihove obitelji, i politički nepoćudni...
Nakon iznošenja nekih podataka, i nabrajanja zatvora i logora, za one najvažnije bi se stavila poveznica na njihovu zasebnu stranicu. --Zekoslavac (razgovor) 01:41, 17. rujna 2013. (CEST)

Aleksandar Ranković, ministar unutarnjih poslova i šef vojne i tajne policije 1.veljače 1951.godine, u beogradskoj skupštini podnio je izvješće. U njemu među ostalim stoji:

»Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3,777,776 zatvorenika, dok smo likvidirali 586,000 narodnih neprijatelja.«

(Aleksandar Ranković, iz izvještaja u beogradskoj skupštini, Politika, Beograd, 1.veljače 1951., str.1)

--Zekoslavac (razgovor) 01:57, 17. rujna 2013. (CEST)

Zekoslavac, smatram da je to vrlo vazan citat koji treba u clanak. Hvala za informaciju, + ima jos jako puno posla.... --Croq (razgovor) 10:16, 19. rujna 2013. (CEST)

Sorel

U uvodnom se ulomku kao izvor za komunističko pribjegavanje revolucionarnom teroru koristi djelo francuskog revolucionarnog sindikalista Georgesa Sorela, što smatram neprikladnim budući da je KPJ bila marksističko-lenjinistička organizacija, a Sorel nije dio teoretske tradicije tog marksističkog pravca. Uklonit ću taj izvor ako nitko nema ništa protiv. JCamatte (razgovor) 21:36, 23. srpnja 2017. (CEST)