Harper Lee: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
proširenja, izvori, poveznice
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Harper_Lee_Medal.jpg|mini|desno|Harper Lee i George W. Bush 2007.]]
[[Datoteka:Harper_Lee_Medal.jpg|mini|desno|Harper Lee i George W. Bush 2007.]]
'''Nelle Harper Lee''',(Monroeville, [[Alabama]], [[28. travnja]] [[1926.]] — [[Monroeville]], [[19. veljače]] [[2016.]]),<ref>http://www.vecernji.hr/knjige/preminula-cuvena-americka-spisateljica-harper-lee-1061711</ref><ref>http://www.al.com/news/index.ssf/2016/02/harper_lee_dead_at_age_of_89_t.html</ref><ref>http://edition.cnn.com/2016/02/19/entertainment/harper-lee-obit-feat/index.html</ref> bila je američka spisateljica. Najpoznatija je po svom romanu ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' objavljenom 1960., koji se smatra modernim klasikom.
'''Nelle Harper Lee''', ([[Monroeville]], [[Alabama]], [[28. travnja]] [[1926.]] — Monroeville, [[19. veljače]] [[2016.]]),<ref>http://www.vecernji.hr/knjige/preminula-cuvena-americka-spisateljica-harper-lee-1061711</ref><ref>http://www.al.com/news/index.ssf/2016/02/harper_lee_dead_at_age_of_89_t.html</ref><ref>http://edition.cnn.com/2016/02/19/entertainment/harper-lee-obit-feat/index.html</ref> američka spisateljica. Autorica glasovitog romana ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' (1960.), koji se smatra modernim klasikom <ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70083 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Lee, Harper''] (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> i bitnim utjecajem na [[Pokret za ljudska prava|pokret za građanska prava američkih crnaca]] tijekom 1960-ih.


==Životopis==
==Život i djelo==
Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu [[Monroeville, Alabama]], gdje se sprijateljila sa budućim slavnim piscem [[Truman Capote|Trumanom Capoteom]]. Pohađala je sveučilište Huntingdon u [[Montgomery, Alabama|Montgomeryu]] (1944.–45.), te potom studirala pravo na sveučilišti Alabame (1945.–49.). Dok je pohađala sveučilište, pisala je za časopise u kampusu: ''Huntress'' i ''Rammer Jammer''. Na oba sveučilišta, pisala je kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko spominjala na kampusu. <ref>Shields (2006), str. 79–99.</ref> 1950., Lee se preselila u New York, gdje je radila kao trgovac za rezervacije britanske zračne kompanije; tu je počela pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Nadajući se da će biti objavljena, predstavila je svoja djela 1957. književnom agentu kojeg je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući [[J. B. Lippincott & Co.|J. B. Lippincott]] joj je savjetovao da da otkaz u zračnoj kompaniji te se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch,<ref name=Oxoby>{{cite journal|last=Oxoby|first=Marc C.|title=Hey, Boo: Harper Lee & To Kill a Mockingbird (2011)|journal=Communications and Mass Media Collection|year=2012|volume=42|issue=2|page=127|url=http://go.galegroup.com/ps/retrieve.do?sgHitCountType=None&sort=DA-SORT&inPS=true&prodId=GPS&userGroupName=va_s_098_0332&tabID=T002&searchId=R1&resultListType=RESULT_LIST&contentSegment=&searchType=BasicSearchForm&currentPosition=1&contentSet=GALE%7CA308598854&&docId=GALE{{!}}A308598854&docType=GALE&role=PPCM|accessdate=26. studenog 2013.}}</ref> su joj omogućili da neometano piše godinu dana.<ref>[http://www.archives.state.al.us/famous/academy/h_lee.html Nelle Harper Lee] Alabama Academy of Honor: Alabama Department of Archives and History (2001). Preuzeto 26. studenog 2013.</ref>
Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu [[Monroeville, Alabama|Monroevilleu]], gdje se sprijateljila s budućim slavnim piscem [[Truman Capote|Trumanom Capoteom]]. Pohađala je sveučilište Huntingdon u [[Montgomery, Alabama|Montgomeryu]] (1944.–1945.), te potom studirala pravo na Sveučilištu Alabama (1945.–1949.). Tijekom studija piše za časopise ''Huntress'' i ''Rammer Jammer'' koji izlaze na kampusu. Na oba sveučilišta piše [[Kratka priča|kratke priče]] i druga djela o [[Rasna diskriminacija|rasnoj nepravdi]], temi koja se tada rijetko spominjala na kampusu.<ref>Shields (2006), str. 79–99.</ref>


U [[New York]] seli 1950. i radi kao trgovkinja za rezervacije britanske zračne kompanije. Tu počinje pisati kolekciju [[Esej|eseja]] i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Godine 1957. pokazuje svoja djela književnom agentu kojeg joj je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući [[J. B. Lippincott & Co.|J. B. Lippincott]] joj savjetuje da da otkaz u zračnoj kompaniji i da se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch,<ref name=Oxoby>{{cite journal|last=Oxoby|first=Marc C.|title=Hey, Boo: Harper Lee & To Kill a Mockingbird (2011)|journal=Communications and Mass Media Collection|year=2012|volume=42|issue=2|page=127|url=http://go.galegroup.com/ps/retrieve.do?sgHitCountType=None&sort=DA-SORT&inPS=true&prodId=GPS&userGroupName=va_s_098_0332&tabID=T002&searchId=R1&resultListType=RESULT_LIST&contentSegment=&searchType=BasicSearchForm&currentPosition=1&contentSet=GALE%7CA308598854&&docId=GALE{{!}}A308598854&docType=GALE&role=PPCM|accessdate=26. studenog 2013.}}</ref> mogla je neometano pisati godinu dana.<ref>[http://www.archives.state.al.us/famous/academy/h_lee.html Nelle Harper Lee] Alabama Academy of Honor: Alabama Department of Archives and History (2001). Preuzeto 26. studenog 2013.</ref>
Lee je na kraju dvije i pol godine provela pišući ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' a [[Ubiti pticu rugalicu (1962.)|istoimeni film]] snimljen po knjizi snimljen je 1962. godine. Za tu knjigu Lee je nagrađena [[Pulitzerova nagrada za književno djelo|Pulitzerovom nagradom]], a knjiga je izglasana najboljim romanom stoljeća u Library Journal.<ref>http://www.pbs.org/wnet/americannovel/timeline/tokillamockingbird.html</ref> [[George W. Bush]] ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode.


Na romanu ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'', pisanom u stilu tzv. južnjačke gotike, je radila dvije i pol godine te je objavljen 1960. Za nj je 1961. nagrađena [[Pulitzerova nagrada za književno djelo|Pulitzerovom nagradom za književno djelo]], a izglasan je i za najbolji roman stoljeća u Library Journal.<ref>http://www.pbs.org/wnet/americannovel/timeline/tokillamockingbird.html</ref> Radnja se događa u fiktivnom gradiću Maycomb u Alabami u vrijeme rasnih netrpeljivosti 1930-ih, nekoliko godina nakon [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]]. Priča je ispričana iz vizure djevojčice čiji samohrani otac, pravični odvjetnik [[Atticus Finch]], zastupa crnca Toma Robinsona što je nepravedno optužen za silovanje bjelkinje.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70083 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Lee, Harper''] (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref> [[Ubiti pticu rugalicu (1962.)|Istoimeni film]] redatelja [[Robert Mulligan|Roberta Mulligana]] je po knjizi snimljen 1962. i također polučio uspjeh. Lee se 1964. povukla od medijske i javne pažnje koja ju je okruživala zbog romana.
Lee nikada ne daje intervjue, nikada ne razgovara s čitateljima i živi sama u svom rodnum gradu Monroevillu, u Alabami.


Knjiga je imala velik utjecaj na društvo. Smatra se da je pomogla uspjehu [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava američkih crnaca]] tijekom 1960-ih. Različiti autori ističu da je pomogla američkom Jugu da se suoči s rasnim tenzijama i predrasudama, i dala "Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni, te da nađu novi način". Neki uspoređuju njen utjecaj s utjecajem romana [[Čiča Tomina koliba]] uoči [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] i ukidanja ropstva. Američki predsjednik [[George W. Bush]] ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode, rekavši uz ostalo: "''Ubiti pticu rugalicu'' je utjecao na karakter naše zemlje prema boljem".<ref>[https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/11/20071105-1.html ''President Bush Honors Medal of Freedom Recipients'', priopćenje za tisak Bijele kuće, 5. studenog 2007] (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>
14. srpnja 2015. Harper Lee je objavila roman, ''Go Set a Watchman'', 55 godina poslije svog prvog romana.

<ref>http://www.theguardian.com/books/2015/feb/03/harper-lee-new-novel-to-kill-a-mockingbird?CMP=fb_gu</ref>
Lee je 14. srpnja 2015. objavila drugi roman ''"Idi, postavi stražara"'' (''Go Set a Watchman''), 55 godina poslije svog prvijenca.<ref>http://www.theguardian.com/books/2015/feb/03/harper-lee-new-novel-to-kill-a-mockingbird?CMP=fb_gu</ref>. Premda najavljivan kao nastavak prvog romana, zapravo se radi o ranijoj verziji. Autorica je i nekoliko eseja, među kojima se ističe onaj o povijesti Alabame (''Romance and High Adventure'', 1983).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70083 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Lee, Harper''] (pristupljeno 9. prosinca 2017.)</ref>


==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Lee, Harper}}
[[Kategorija:Američki književnici]]
[[Kategorija:Američki književnici]]

Inačica od 9. prosinca 2017. u 16:02

Harper Lee i George W. Bush 2007.

Nelle Harper Lee, (Monroeville, Alabama, 28. travnja 1926. — Monroeville, 19. veljače 2016.),[1][2][3] američka spisateljica. Autorica glasovitog romana Ubiti pticu rugalicu (1960.), koji se smatra modernim klasikom [4] i bitnim utjecajem na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih.

Život i djelo

Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu Monroevilleu, gdje se sprijateljila s budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom. Pohađala je sveučilište Huntingdon u Montgomeryu (1944.–1945.), te potom studirala pravo na Sveučilištu Alabama (1945.–1949.). Tijekom studija piše za časopise Huntress i Rammer Jammer koji izlaze na kampusu. Na oba sveučilišta piše kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko spominjala na kampusu.[5]

U New York seli 1950. i radi kao trgovkinja za rezervacije britanske zračne kompanije. Tu počinje pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Godine 1957. pokazuje svoja djela književnom agentu kojeg joj je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući J. B. Lippincott joj savjetuje da da otkaz u zračnoj kompaniji i da se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch,[6] mogla je neometano pisati godinu dana.[7]

Na romanu Ubiti pticu rugalicu, pisanom u stilu tzv. južnjačke gotike, je radila dvije i pol godine te je objavljen 1960. Za nj je 1961. nagrađena Pulitzerovom nagradom za književno djelo, a izglasan je i za najbolji roman stoljeća u Library Journal.[8] Radnja se događa u fiktivnom gradiću Maycomb u Alabami u vrijeme rasnih netrpeljivosti 1930-ih, nekoliko godina nakon Velike ekonomske krize. Priča je ispričana iz vizure djevojčice čiji samohrani otac, pravični odvjetnik Atticus Finch, zastupa crnca Toma Robinsona što je nepravedno optužen za silovanje bjelkinje.[9] Istoimeni film redatelja Roberta Mulligana je po knjizi snimljen 1962. i također polučio uspjeh. Lee se 1964. povukla od medijske i javne pažnje koja ju je okruživala zbog romana.

Knjiga je imala velik utjecaj na društvo. Smatra se da je pomogla uspjehu pokreta za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Različiti autori ističu da je pomogla američkom Jugu da se suoči s rasnim tenzijama i predrasudama, i dala "Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni, te da nađu novi način". Neki uspoređuju njen utjecaj s utjecajem romana Čiča Tomina koliba uoči Američkog građanskog rata i ukidanja ropstva. Američki predsjednik George W. Bush ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode, rekavši uz ostalo: "Ubiti pticu rugalicu je utjecao na karakter naše zemlje prema boljem".[10]

Lee je 14. srpnja 2015. objavila drugi roman "Idi, postavi stražara" (Go Set a Watchman), 55 godina poslije svog prvijenca.[11]. Premda najavljivan kao nastavak prvog romana, zapravo se radi o ranijoj verziji. Autorica je i nekoliko eseja, među kojima se ističe onaj o povijesti Alabame (Romance and High Adventure, 1983).[12]

Izvori

  1. ↑ http://www.vecernji.hr/knjige/preminula-cuvena-americka-spisateljica-harper-lee-1061711
  2. ↑ http://www.al.com/news/index.ssf/2016/02/harper_lee_dead_at_age_of_89_t.html
  3. ↑ http://edition.cnn.com/2016/02/19/entertainment/harper-lee-obit-feat/index.html
  4. ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Lee, Harper (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
  5. ↑ Shields (2006), str. 79–99.
  6. ↑ Oxoby, Marc C. 2012. Hey, Boo: Harper Lee & To Kill a Mockingbird (2011). Communications and Mass Media Collection. 42 (2): 127. Pristupljeno 26. studenoga 2013.
  7. ↑ Nelle Harper Lee Alabama Academy of Honor: Alabama Department of Archives and History (2001). Preuzeto 26. studenog 2013.
  8. ↑ http://www.pbs.org/wnet/americannovel/timeline/tokillamockingbird.html
  9. ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Lee, Harper (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
  10. ↑ President Bush Honors Medal of Freedom Recipients, priopćenje za tisak Bijele kuće, 5. studenog 2007 (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
  11. ↑ http://www.theguardian.com/books/2015/feb/03/harper-lee-new-novel-to-kill-a-mockingbird?CMP=fb_gu
  12. ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Lee, Harper (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Harper_Lee&oldid=4991371"