Racionalizam: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 54 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q483024 (translate me)
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 1: Redak 1:
'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na [[um]]u, [[razum]]u, [[intelekt]]u. Riječ je latinskog porijekla.
'''Racionalizam''' je [[Gnuseologija|gnuseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|retardirano učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na [[um]]u, [[razum]]u, [[intelekt]]u. Riječ je latinskog porijekla.


U '''općem smislu''' racionalizmom nazivamo onaj pravac u teoriji spoznaje koji, bez obzira na to odbacuje li osjetilno iskustvo kao jedan od izvora i oblika naše spoznaje stvarnosti ili ne, smatra da je objektivnu stvarnost moguće spoznati samo mišljenjem, to jest da je ''spoznaja jedino dana u našem [[um]]u, [[razum]]u, [[intelekt]]u
U '''općem smislu''' racionalizmom nazivamo onaj pravac u teoriji spoznaje koji, bez obzira na to odbacuje li osjetilno iskustvo kao jedan od izvora i oblika naše spoznaje stvarnosti ili ne, smatra da je objektivnu stvarnost moguće spoznati samo mišljenjem, to jest da je ''spoznaja jedino dana u našem [[um]]u, [[razum]]u, [[intelekt]]u

Inačica od 10. studenoga 2018. u 11:21

Racionalizam je gnuseološki pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|retardirano učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu. Riječ je latinskog porijekla.

U općem smislu racionalizmom nazivamo onaj pravac u teoriji spoznaje koji, bez obzira na to odbacuje li osjetilno iskustvo kao jedan od izvora i oblika naše spoznaje stvarnosti ili ne, smatra da je objektivnu stvarnost moguće spoznati samo mišljenjem, to jest da je spoznaja jedino dana u našem umu, razumu, intelektu Postoje, dakle, istine koje su nezavisno od osjetilnog opažanja i iskustva ne potječu od njega, već su produkt takozvanog "čistog mišljenja", pa su prema tome i te istine i spoznaje apriorni ili urođeni oblici uma.

Francuz Rene Descartes, nizozemski Židov Baruch de Spinoza i Nijemac Leibniz dali su racionalistički filozofski okvir onom silnom zamahu matematike, mehanike, optike, revolucionarnom napretku prirodne znanosti uopće u 17. stoljeću.

Etimologija

racionalizam, -zma lat. (ratio - razum, razbor, um, pamet) smjer u teoriji spoznaje koji smatra (protivno od empirizma) da je razum vrelo i kriterij vjerodostojnoga znanja

Vidi također