Neogotika: razlika između inačica
→Vanjske poveznice: commonscat |
|||
Redak 7: | Redak 7: | ||
== Neogotika u Hrvatskoj == |
== Neogotika u Hrvatskoj == |
||
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u [[Zagreb]]u, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću, grobna kapela obitelji Koterba - Horvat i grobna kapela Ivana Nepomuka Petrovića iz |
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u [[Zagreb]]u, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću, grobna kapela obitelji Koterba - Horvat i grobna kapela Ivana Nepomuka Petrovića iz pedesetih, odnosno šezdesetih godina 19. stoljeća). |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
Inačica od 3. prosinca 2018. u 09:41
Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća.[1]
Neogotika u Europi
U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u Budimpešti).
Neogotika u Hrvatskoj
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermanna Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću, grobna kapela obitelji Koterba - Horvat i grobna kapela Ivana Nepomuka Petrovića iz pedesetih, odnosno šezdesetih godina 19. stoljeća).
Izvori
- ↑ LZMK / Proleksis enciklopedija: neogotika, pristupljeno 6. lipnja 2016.
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi neogotika |
Mrežna mjesta
- Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.
- Herman Bollé - izgradnja i opremanje katedrale u Đakovu (1876. – 1884.). // Croatica Christiana periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vol. XXXIII, br. 63., Zagreb, 2009., str. 109-127
- Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.
- Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.