Deimos (mjesec): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Dodatak
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 5: Redak 5:
Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Fobos (mitologija)|Fobos]] (grč. ''strah'') i [[Deimos (mitologija)|Deimos]] (grč. ''užas'') su pratioci boga [[Ares (mitologija)|Ares]]a.
Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Fobos (mitologija)|Fobos]] (grč. ''strah'') i [[Deimos (mitologija)|Deimos]] (grč. ''užas'') su pratioci boga [[Ares (mitologija)|Ares]]a.


Deimos ima samo 12.6 km srednjeg promjera. O promjeru je zapravo teško i govoriti kada se radi o gromadi dimenzija 15 &times; 12,2 &times; 11 km. Njegova je putanja udaljena 23 459 km od središta Marsa. Masa mu je 1.8 &times; 10<sup>15</sup> kg (6 puta manje od Fobosa).
Deimos ima samo 12.6 km srednjeg promjera. O promjeru je zapravo teško i govoriti kada se radi o gromadi dimenzija 15 &times; 12,2 &times; 11 km. Njegova je putanja udaljena 23 459 km od središta Marsa. Masa mu je 1.8 &times; 10<sup>15</sup> kg (6 puta manje od Fobosa). Orbitalna brzina iznosi 13.5 km/h, a brzina oslobađanja iznosi 0.01 km/s. Oko Marsa obiđe za oko 1 dan ( 30 sati).


Kao i Fobos, Deimos je prekriven [[udarni krater|udarnim kraterima]]. Krateri na Deimosu su uglavnom manji od 2.5 km u [[promjer]]u. Deimosova [[gravitacija]] je tako slabašna da krhotine koje se stvaraju udarom [[meteorit]]a skoro nikad ne padaju nazad na satelit, već odlaze u svemir. Zbog toga Deimosovi krateri nisu okruženi radijalnim lancima kraterčića kao što je to slučaj kod Fobosa. Unatoč maloj gravitaciji, zabilježeno je klizanje materijala nizbrdo.
Kao i Fobos, Deimos je prekriven [[udarni krater|udarnim kraterima]]. Krateri na Deimosu su uglavnom manji od 2.5 km u [[promjer]]u. Deimosova [[gravitacija]] je tako slabašna da krhotine koje se stvaraju udarom [[meteorit]]a skoro nikad ne padaju nazad na satelit, već odlaze u svemir. Zbog toga Deimosovi krateri nisu okruženi radijalnim lancima kraterčića kao što je to slučaj kod Fobosa. Unatoč maloj gravitaciji, zabilježeno je klizanje materijala nizbrdo.

Inačica od 4. srpnja 2019. u 18:32

Satelit Deimos snimljen s letjelice Viking 1 (izvor: NASA)
Orbita Fobosa i Deimosa

Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita. Otkrio ih je astronom Asaph Hall 12. kolovoza 1877. godine. Pretpostavlja se da su po svom postanku asteroidi nastali u vanjskim dijelovima sunčeva sustava i zarobljeni Marsovim gravitacijskim poljem.

Prema grčkoj mitologiji Fobos (grč. strah) i Deimos (grč. užas) su pratioci boga Aresa.

Deimos ima samo 12.6 km srednjeg promjera. O promjeru je zapravo teško i govoriti kada se radi o gromadi dimenzija 15 × 12,2 × 11 km. Njegova je putanja udaljena 23 459 km od središta Marsa. Masa mu je 1.8 × 1015 kg (6 puta manje od Fobosa). Orbitalna brzina iznosi 13.5 km/h, a brzina oslobađanja iznosi 0.01 km/s. Oko Marsa obiđe za oko 1 dan ( 30 sati).

Kao i Fobos, Deimos je prekriven udarnim kraterima. Krateri na Deimosu su uglavnom manji od 2.5 km u promjeru. Deimosova gravitacija je tako slabašna da krhotine koje se stvaraju udarom meteorita skoro nikad ne padaju nazad na satelit, već odlaze u svemir. Zbog toga Deimosovi krateri nisu okruženi radijalnim lancima kraterčića kao što je to slučaj kod Fobosa. Unatoč maloj gravitaciji, zabilježeno je klizanje materijala nizbrdo.

Deimosovu površinu čini sloj regolita debljine oko 100 metara.

Deimos je prvi put fotografirala letjelica Viking 1 (1977. godine).

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Deimos (mjesec) koji govori o prirodnim satelitima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.