Hrvatsko revolucionarno bratstvo: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Korektura laži onih koji lažu, da Ustaše nisu krivi za ubijanje Sinti i Rome, Židova, daljih manjina i antifašističkih Slavena, specifičniji i Jugoslavena, znači i Hrvatskih Partizana. Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hrvatsko revolucionarno bratstvo''' je bila [[Hrvatska politička emigracija| |
'''Hrvatsko revolucionarno bratstvo''' je bila [[Hrvatska politička emigracija|ustaška teroristička organizacija]] koja se borila protiv antifašističku Jugoslaviju - pa i tako i Hrvatsku Republiku koja je bile dio Jugoslavije .<ref name="ramski">[http://www.ramski-branitelji.com/index.php?option=com_content&view=article&id=252:analiza-akcija-qfenix-72q&catid=37:reportae&Itemid=59 Ramski branitelji] Analiza: Akcija "Fenix '72," , s hrsvijet.net</ref> |
||
Utemeljili su ga [[Geza Pašti]], [[Jure Marić]], [[Ilija Tolić]] i [[Josip Oblak]]<ref name="ramski"/>. rujna [[1961.]] u [[Sydney]]u.<ref name="večernji">[http://www.vecernji.ba/vijesti/tajna-cuvana-pola-stoljeca-clanak-166425 Večernji.ba] Tajna čuvana pola stoljeća, 11. srpnja 2010.</ref>, čijim je bio prvim glavnim tajnikom.<ref name="ramski"/> Nakon što je otet i ubijen Geza Pašti, na mjesto glavnog tajnika došao je [[Josip Senić]], koji je oslonac nalazio u francuskom stožeru i skupini koju je vodio [[Petar Andrić]], brat [[Adolf Andrić|Adolfa]] i [[Ambroz Andrić|Ambroza Andrića]], koji su bili jedni od vođa HRB-a u Australiji.<ref name="ramski"/> |
Utemeljili su ga [[Geza Pašti]], [[Jure Marić]], [[Ilija Tolić]] i [[Josip Oblak]]<ref name="ramski"/>. rujna [[1961.]] u [[Sydney]]u.<ref name="večernji">[http://www.vecernji.ba/vijesti/tajna-cuvana-pola-stoljeca-clanak-166425 Večernji.ba] Tajna čuvana pola stoljeća, 11. srpnja 2010.</ref>, čijim je bio prvim glavnim tajnikom.<ref name="ramski"/> Nakon što je otet i ubijen Geza Pašti, na mjesto glavnog tajnika došao je [[Josip Senić]], koji je oslonac nalazio u francuskom stožeru i skupini koju je vodio [[Petar Andrić]], brat [[Adolf Andrić|Adolfa]] i [[Ambroz Andrić|Ambroza Andrića]], koji su bili jedni od vođa HRB-a u Australiji.<ref name="ramski"/> |
Inačica od 8. srpnja 2019. u 20:53
Hrvatsko revolucionarno bratstvo je bila ustaška teroristička organizacija koja se borila protiv antifašističku Jugoslaviju - pa i tako i Hrvatsku Republiku koja je bile dio Jugoslavije .[1]
Utemeljili su ga Geza Pašti, Jure Marić, Ilija Tolić i Josip Oblak[1]. rujna 1961. u Sydneyu.[2], čijim je bio prvim glavnim tajnikom.[1] Nakon što je otet i ubijen Geza Pašti, na mjesto glavnog tajnika došao je Josip Senić, koji je oslonac nalazio u francuskom stožeru i skupini koju je vodio Petar Andrić, brat Adolfa i Ambroza Andrića, koji su bili jedni od vođa HRB-a u Australiji.[1]
Djelovala je i u Europi te u SAD-u. Osnovni cilj HRB-a bilo je oslobođenje Hrvatske od Jugoslavije.
Poznate su gerilske skupine koje je ubacila u Jugoslaviju radi destabiliziranja Jugoslavije, dizanja ustanka u Hrvatskoj i oslobođenja Hrvatske: Bugojanska skupina, skupina Tolić - Oblak i skupina Matičević - Prpić.
Obračun radikalnijih frakcija hrvatskog iseljeništva s jugoslavenskim službama šef njemačkog policijskog odjela za Hrvate Anton Brunette nazvao je građanskim ratom između "Hrvatske i Jugoslavije". Zbog poduzetih akcija u to je vrijeme HRB smatrana trećom najopasnijom organizacijom te vrste u svijetu, odmah nakon Crnog rujna i južnoameričkih Tupamarosi. [3]
Izvori
- ↑ a b c d Ramski branitelji Analiza: Akcija "Fenix '72," , s hrsvijet.net
- ↑ Večernji.ba Tajna čuvana pola stoljeća, 11. srpnja 2010.
- ↑ Braniteljski portal MARKOV TRG: Povratak ponosa hrvatskom narodu - "Projekt Velebit" (VIDEO), 13.10.2016. 04:35. Braniteljski Portal. Izvor Izvor TV emisija: Markov trg Video, gost Dinko Dedić
Vanjske poveznice
- Hrvati u inozemstvu žrtve državnog terora SFRJ poslije 1945. godine
- Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu - Izvješće o radu od 28. travnja 1992. do 15. rujna 1999., u potpisu: Vice Vukojević (član), Gordana Turić (predsjednica), Bože Vukušić (tajnik), 30. rujna 1999.