Sydney

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sydney
Pogled na grad
Pogled na grad
Grb Sydneya
Grb
Koordinate: 33°52′S 151°13′E / 33.867°S 151.217°E / -33.867; 151.217Koordinate: 33°52′S 151°13′E / 33.867°S 151.217°E / -33.867; 151.217
Država Flag of Australia.svg Australija
Teritorij Flag of New South Wales.svg Novi Južni Wales
Osnivanje 26. siječnja 1788.
Površina
 - Urbano područje 1687 km²
 - Područje utjecaja 12.144 km²
Visina 3 m
Stanovništvo (2006.)
 - Urbano područje 3.641.422
 - Urbana gustoća 2159 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 4.119.190
 - Gustoća područja utjecaja 339 stanovnika/km²
Vremenska zona Australian Eastern Standard Time (UTC+10)
 - Ljeto (DST) Australian Eastern Daylight Time (UTC+11)
Službena stranica cityofsydney.nsw.gov.au
Zemljovid
Položaj Sydneya u Australiji

Položaj Sydneya u Australiji

Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine. Na administrativnom području Sydneya živi oko 4,1 milijun stanovnika, dok uža gradska jezgra (City of Sydney) broji samo 168.682 stanovnika.[1]

Sydney je glavni grad australske savezne države New South Wales. Financijski, prometno, kulturno, znanstveno i gospodarski Sydney je, uz Melbourne, jedan od dva najvažnija grada u Australiji. U njemu su se 2000. godine održale XXVII. Olimpijske igre, a bio je i domaćinom Svjetskog dana mladih 2008. godine. Grad je također omiljeno turističko odredište, zbog svojeg lijepog položaja, plaža i klime mnogo je puta biran kao najbolje odredište za život ili odmor.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prostor današnjeg Sydneya su od prije 40.000 godina naseljavali australski starosjedioci Aboridžini. Otkrivač Australije James Cook je 1770. prvi put stigao na tlo Australije u zaljevu Botany Bay na prostoru današnjeg Sydneya. Grad je osnovao britanski admiral Arthur Phillip 1788. godine kao prvo britansko naselje na prostoru Australije. Phillip je grad nazvao New Albion, ali je kasnije preimenovan u "Sydney" prema britanskom ministru unutarnjih poslova Thomasu Townshendu, lordu od Sydneya. Europljani su uništili stara naselja Aboridžina koji su nastradali zbog bolesti na koje nisu bili imuni.

U prvim je godinama grada došlo do sukoba između guvernera i vojnih časnika, što je bila jedina vojna pobuna u australskoj povijesti. Sredinom 19. st. otkriveno je zlato u Bathurstu, 150 km od Sydneya, zbog čega su u Sydney došli mnogi naseljenici te je grad od 1850. do 1870. narastao s 40.000 na 200.000 stanovnika.

Otkriće zlata bilo je glavni poticaj razvoju Sydneya. Grad je postao veći od glavnog australskog grada Melbournea te je želio postati glavni grad. Došlo je do sukoba između dva grada pa je sklopljen kompromis prema kojem je glavni grad postala Canberra između njih.

U 20. st. grad se industrijalizira i brzo raste te prelazi milijun stanovnika. Godine 1932. sagrađen je poznati most preko luke, a 1973. sagrađena je zgrada Opere po kojoj je Sydney postao poznat u svijetu. Grad je organizirao Olimpijske igre 2000. godine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Topografija[uredi VE | uredi]

Sydney je smješten na jugoistoku Australije, oko zaljeva Botany Bay. Zaljev je podijeljen na mnogo manjih zaljeva. Unutarnji dio zaljeva nazvan Port Jackson najveća je prirodna luka na svijetu. Pogodna luka je osnovni uzrok nastanka grada na tom mjestu. Postoji mnogo pješčanih plaža, od kojih je najpoznatija Bondi.

Južni dio grada (južno od zaljeva) ravnica je Cumberland Plain. Sjeverno od zaljeva brežuljkasti je prostor Hornsby Plateau, koji dolazi do 200 m nadmorske visine. U zaleđu je grada planina Blue Mountains s poznatim strmim stijenama i ostacima kulture Aboridžina koje su na listi Svjetske baštine UNESCO-a. Prostorom grada teče mnogo rijeka (Nepean River, Warragamba River, Parramatta River, Georges River i Cooks River).

Geologija[uredi VE | uredi]

Klima[uredi VE | uredi]

Klima je umjereno topla[2] (tj. oceanska) s mnogo padalina i malim godišnjim razlikama temperature. Po Köppenovoj klasifikaciji klime je Cfa, vlažna suptropska klima (vidi pokazatelje na [3]).


Panorama grada s tornja Sydney Tower
Kip kraljice Viktorije ispred istoimene zgrade u Sydneyu

Urbana struktura[uredi VE | uredi]

Vidi: Popis sydneyskih predgrađa

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Umjetnost[uredi VE | uredi]

Turizam[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Razonoda[uredi VE | uredi]

Mediji[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Infrastruktura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Sydneyska opera danskog arhitekta Jørna Utzona najpoznatija je sydneyska zgrada, po kojoj je grad prepoznatljiv širom svijeta. Sagrađena je u ekspresionističkom stilu i uvrštena na listu Svjetske baštine UNESCO-a. Druga je svjetski poznata znamenitost most preko luke (Harbour Bridge), arhitekta Ralpha Freemana. Grad ima tri botanička vrta, od kojih je najpoznatiji Royal Botanic Gardens. Toranj Sydney Tower je s 305 m drugi po visini u Australiji i treći na južnoj Zemljinoj polutci.

Hrvatska dijaspora[uredi VE | uredi]

Prvi Hrvati stižu u Sydney sredinom 19. stoljeća. Oni su uvelike doprinijeli napretku Sydneya i Australije, tako što su među prvima otvorili vinarije, kooperative u otkupu mlijeka, ribolovne zadruge i drugo.

Prema zadnjem popisu stanovištva, u Sydneyu ima oko 60.000 Hrvata raznih generacija. Organizirani su u brojne klubove, društva, folklorne grupe i crkve.

Klubovi Hrvata[uredi VE | uredi]

Od klubova treba navesti sljedeće:

Sportski klubovi[uredi VE | uredi]

Folklorne grupe[uredi VE | uredi]

  • Linđo

Crkve[uredi VE | uredi]

Mediji[uredi VE | uredi]

Starački dom i njegovalište[uredi VE | uredi]

Financijske ustanove[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sydney