Kritika: razlika između inačica
Dopuna uz izvor, dorada prevoda pojma |
Manja dopuna, dodan predložak umjetnička kritika |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Kritika (časopis)]]|časopis}} |
{{dz|[[Kritika (časopis)]]|časopis}} |
||
'''Kritika''' (u [[Francuski jezik|francuskom]]: ''critique''; izvorno iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]]: ''κριτική |
'''Kritika''' (u [[Francuski jezik|francuskom]]: ''critique''; izvorno iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]]: ''κριτική τέχνη, kritikē téchnē'' vještina suđenja, izvedeno iz ''κρίνειν krínein'', „[raz-]likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave. Kritika sadržava uglavnom prednosti i nedostatke. Davanje mišljenja podrazumjeva poznavanje teme o kojoj se govori ili piše. U užem smislu kritika ili kritiziranje je negativno izražavanje, koje može sadržavati prijedlog za poboljšanje. |
||
Postoje razni profesionalni kritičari u određenim područjima kao primjerice u [[umjetnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[film]]a, [[kazalište|kazališta]], [[restoran]]a, kritike ili znanstvenih [[publikacija]]. |
Postoje razni profesionalni kritičari u određenim područjima kao primjerice u [[umjetnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[film]]a, [[kazalište|kazališta]], [[restoran]]a, kritike ili znanstvenih [[publikacija]]. |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
U svakodnevnici pojam obično uključuje ukazivanje na grešku ili loše upravljanje s implicitnim pozivom na promjenu lošeg stanja. |
U svakodnevnici pojam obično uključuje ukazivanje na grešku ili loše upravljanje s implicitnim pozivom na promjenu lošeg stanja. |
||
Po načinu i uvjetima u kojima se vrši kritika je objektivna ili subjektivna, analitička ili impresionistička, apsolutna ili imanentna, opravdana ili neopravdana i slično. Ona se javlja na svim stupnjevima [[kultura|kulture]] i u različitim oblicima: od uličnog ogovaranja, zidnih natpisa, [[satira|satire]], karikature i [[pamflet]]a do analize i ocjene cjelokupnog društvenog stanja neke epohe.<ref>''[[Opća enciklopedija JLZ]]'' svezak 4. Iz-Kzy Zagreb 1978.</ref> |
Po načinu i uvjetima u kojima se vrši kritika je objektivna ili subjektivna, analitička ili impresionistička, apsolutna ili imanentna, opravdana ili neopravdana i slično. Ona se javlja na svim stupnjevima [[kultura|kulture]] i u različitim oblicima: od uličnog ogovaranja, zidnih natpisa, [[satira|satire]], karikature i [[pamflet]]a do analize i ocjene cjelokupnog društvenog stanja neke epohe.<ref>''[[Opća enciklopedija JLZ]]'' svezak 4. Iz-Kzy Zagreb 1978. 630.</ref> |
||
==Umjetnička kritika== |
==Umjetnička kritika== |
||
Smisao umjetničke kritike se sastoji u poticanju [[kreativnost|kreativnog stvaralaštva]] kroz podupiranje umjetnika u praćenju njihovog rada i razvijanjem većeg interesa za umjetnost. Teoretičari danas promišljaju odnose između umjetnosti i društvenih kretanja proučavajući ulogu koju umjetnost ima u suvremenom svijetu. Razne teorije rezultat su različitih pristupa i svjetonazora. Najčešće se sagledava odnos pojedinca prema okolini, što je češći slučaj u [[scenska umjetnost|izvedbenim umjetnostima]] i [[književnost]]i. Umjetnici svojim radom daju poticaj teoretičarima za tumačenje njihovih djela što opet utječe na recepciju samog djela. Kritičari nastoje |
Smisao umjetničke kritike se sastoji u poticanju [[kreativnost|kreativnog stvaralaštva]] kroz podupiranje umjetnika u praćenju njihovog rada i razvijanjem većeg interesa za umjetnost. Teoretičari danas promišljaju odnose između umjetnosti i društvenih kretanja proučavajući ulogu koju umjetnost ima u suvremenom svijetu. Razne teorije rezultat su različitih pristupa i svjetonazora. Najčešće se sagledava odnos pojedinca prema okolini, što je češći slučaj u [[scenska umjetnost|izvedbenim umjetnostima]] i [[književnost]]i. Umjetnici svojim radom daju poticaj teoretičarima za tumačenje njihovih djela što opet utječe na recepciju samog djela. Kritičari nastoje interpretirati djelo i prenijeti svoje stajalište zainteresiranim pojedincima. Oni razumski pokušavaju postaviti rad u širi društveni kontekst i tako mu omogućiti vezu sa svijetom. Interes može biti površan i služiti pukoj [[zabava|zabavi]] ili može biti stručna podloga upućenijem proučavanju umjetničkog djelovanja. |
||
Negativan pristup se sastoji u tome što kritičari mogu učitavati značenja kojih u određenom djelu nema i tako [[teorija]] ostvaruje prevagu nad djelom. |
Negativan pristup se sastoji u tome što kritičari mogu učitavati značenja kojih u određenom djelu nema i tako [[teorija]] ostvaruje prevagu nad djelom. |
||
Razumijevanje umjetničkog djela i obrazovanje javnosti su ciljevi umjetničke kritike. Autori koji su hvaljeniji u medijima imaju veću popularnost i tako se povećava cijena njihovih djela. |
Razumijevanje umjetničkog djela, njegovo tumačenje i obrazovanje javnosti su ciljevi umjetničke kritike. Autori koji su hvaljeniji u medijima imaju veću popularnost i tako se povećava cijena njihovih djela. |
||
Prosudba djela i umjetnikove namjere se mijenja sa vremenom. [[Impresionizam|Impresionisti]] u svoje vrijeme nisu imali pozitivne kritike, iako su danas prihvaćeni i cijenjeni. Sličan status danas ima [[suvremena umjetnost]], koja je prihvaćena najviše unutar usko obrazovane struke, ali nema potporu i popularnost šire javnosti što znači da se prosudba i ocjena važnosti i kvalitete djela mijenja iz epohe u epohu i da je zapravo nezahvalno, a ponekad čak i nemoguće donijeti ozbiljnu i objektivnu ocjenu. Kritičar je zapravo posrednik između umjetnika i publike. Objašnjenje samog umjetnika o vlastitom radu može doprinijeti tumačenju djela, ali kako je primjetio [[Marcel Duchamp]] mišljenje autora ravnopravno je mišljenju bilo kojeg promatrača umjetnosti. |
Prosudba djela i umjetnikove namjere se mijenja sa vremenom. [[Impresionizam|Impresionisti]] u svoje vrijeme nisu imali pozitivne kritike, iako su danas prihvaćeni i cijenjeni. Sličan status danas ima [[suvremena umjetnost]], koja je prihvaćena najviše unutar usko obrazovane struke, ali nema potporu i popularnost šire javnosti što znači da se prosudba i ocjena važnosti i kvalitete djela mijenja iz epohe u epohu i da je zapravo nezahvalno, a ponekad čak i nemoguće donijeti ozbiljnu i objektivnu ocjenu. Kritičar je zapravo posrednik između umjetnika i publike. Objašnjenje samog umjetnika o vlastitom radu može doprinijeti tumačenju djela, ali kako je primjetio [[Marcel Duchamp]] mišljenje autora ravnopravno je mišljenju bilo kojeg promatrača umjetnosti. |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
Sklonosti prema pojedinim djelima i autorima mogu se mijenjati u skladu sa osobnim potrebama, trenutnom [[moda|modom]], javnim ukusom ili čak financijskim interesom. |
Sklonosti prema pojedinim djelima i autorima mogu se mijenjati u skladu sa osobnim potrebama, trenutnom [[moda|modom]], javnim ukusom ili čak financijskim interesom. |
||
U društvu željnom uvijek novih doživljaja i iskustava stvara se podloga za unosnu komercijalnost. |
U društvu željnom uvijek novih doživljaja i iskustava stvara se podloga za unosnu komercijalnost. |
||
Svijet umjetnosti plodan je prostor i za financijsku zaradu. Likovna djela postižu velike cijene, što je također tema koju obrađuju neki autori.<ref>Primjer [[Banksy]]eve Djevojčice s balonom. Nakon prodaje na aukciji slika je djelomično izrezana na |
Svijet umjetnosti plodan je prostor i za financijsku zaradu. Likovna djela postižu velike cijene, što je također tema koju obrađuju neki autori.<ref>Primjer [[Banksy]]eve Djevojčice s balonom. Nakon prodaje na aukciji slika je djelomično izrezana na uništavaču papira koji je bio skriven u okviru slike. Umjetnik se ovim radim htio narugati zarađivanju velikih svota na jednostavnim slikarskim uratcima.</ref> |
||
Konkretan zadatak kritičara je da predoči publici novo djelo koje umjetnik stavlja na javni uvid. S obzirom kako konzumenti [[umjetnost]]i nisu u stanju pratiti sva nova izdanja na sceni, kritičar to radi umjesto njih. Čitanjem kritike dobija se približan dojam o sadržaju ali i o kvaliteti dotičnog djela. Osim opisivanja i sažimanja djela kritičar također iznosi ocjenu djela i moguće mane. Ukoliko se radi o etabliranom umjetniku recenzent smješta uradak u opus koji je od ranije poznat stručnoj [[publika|publici]] te sagledava djelo u odnosu na prethodno. Recenzija može sadržavati i usporedbe sa sličnim djelima i umjetnicima iz dotičnog [[žanr]]a. |
Konkretan zadatak kritičara je da predoči publici novo djelo koje umjetnik stavlja na javni uvid. S obzirom kako konzumenti [[umjetnost]]i nisu u stanju pratiti sva nova izdanja na sceni, kritičar to radi umjesto njih. Čitanjem kritike dobija se približan dojam o sadržaju ali i o kvaliteti dotičnog djela. Osim opisivanja i sažimanja djela kritičar također iznosi ocjenu djela i moguće mane. Ukoliko se radi o etabliranom umjetniku recenzent smješta uradak u opus koji je od ranije poznat stručnoj [[publika|publici]] te sagledava djelo u odnosu na prethodno. Recenzija može sadržavati i usporedbe sa sličnim djelima i umjetnicima iz dotičnog [[žanr]]a. |
||
Mišljenje kritičara ne mora se nužno poklapati sa mišljenjem čitatelja. Od kritičara se očekuje obrazovanost i dobro poznavanje žanra o kojem piše. Bolja upućenost kritičara rezultira većim povjerenjem publike. |
Mišljenje kritičara ne mora se nužno poklapati sa mišljenjem čitatelja. Kritičari sudjeluju u formiranju percepije o novim umjetničkim praksama i kretanjima. I Od kritičara se očekuje obrazovanost i dobro poznavanje žanra o kojem piše. Bolja upućenost kritičara rezultira većim povjerenjem publike. |
||
Pisanje osvrta na kreativna djela zasebna je intelektualna vrsta, koja iziskuje redovito praćenje određene umjetničke scene i redovito izvještavanje javnosti. |
Pisanje osvrta na kreativna djela zasebna je intelektualna vrsta, koja iziskuje redovito praćenje određene umjetničke scene i redovito izvještavanje javnosti. |
||
Redak 35: | Redak 35: | ||
==Bilješke== |
==Bilješke== |
||
{{Izvori}} |
{{Izvori}} |
||
{{Umjetnička kritika}} |
|||
[[Kategorija:Retorika]] |
[[Kategorija:Retorika]] |
||
[[Kategorija:Etika]] |
[[Kategorija:Etika]] |
Inačica od 10. studenoga 2019. u 21:07
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „[raz-]likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave. Kritika sadržava uglavnom prednosti i nedostatke. Davanje mišljenja podrazumjeva poznavanje teme o kojoj se govori ili piše. U užem smislu kritika ili kritiziranje je negativno izražavanje, koje može sadržavati prijedlog za poboljšanje.
Postoje razni profesionalni kritičari u određenim područjima kao primjerice u umjetnosti, glazbi, filma, kazališta, restorana, kritike ili znanstvenih publikacija.
Općenito
Kritika se može razlikovati na način na koji se izvršava:
- pozitivna kritika: riječi hvale, priznanja
- negativna kritika
- konstruktivna kritika: kritika koja ima za cilj poboljšanje stanja
- destruktivna kritika: kritika koja je usmjerena na uništavanje
- samokritičnost: diferenciran pregled svojeg ponašanja i / ili vlastitih uvjerenja u vezi s određenim kriterijima, kao što primjerice pitanje "jesam li ja stvarno tolerantan?"
U svakodnevnici pojam obično uključuje ukazivanje na grešku ili loše upravljanje s implicitnim pozivom na promjenu lošeg stanja. Po načinu i uvjetima u kojima se vrši kritika je objektivna ili subjektivna, analitička ili impresionistička, apsolutna ili imanentna, opravdana ili neopravdana i slično. Ona se javlja na svim stupnjevima kulture i u različitim oblicima: od uličnog ogovaranja, zidnih natpisa, satire, karikature i pamfleta do analize i ocjene cjelokupnog društvenog stanja neke epohe.[1]
Umjetnička kritika
Smisao umjetničke kritike se sastoji u poticanju kreativnog stvaralaštva kroz podupiranje umjetnika u praćenju njihovog rada i razvijanjem većeg interesa za umjetnost. Teoretičari danas promišljaju odnose između umjetnosti i društvenih kretanja proučavajući ulogu koju umjetnost ima u suvremenom svijetu. Razne teorije rezultat su različitih pristupa i svjetonazora. Najčešće se sagledava odnos pojedinca prema okolini, što je češći slučaj u izvedbenim umjetnostima i književnosti. Umjetnici svojim radom daju poticaj teoretičarima za tumačenje njihovih djela što opet utječe na recepciju samog djela. Kritičari nastoje interpretirati djelo i prenijeti svoje stajalište zainteresiranim pojedincima. Oni razumski pokušavaju postaviti rad u širi društveni kontekst i tako mu omogućiti vezu sa svijetom. Interes može biti površan i služiti pukoj zabavi ili može biti stručna podloga upućenijem proučavanju umjetničkog djelovanja. Negativan pristup se sastoji u tome što kritičari mogu učitavati značenja kojih u određenom djelu nema i tako teorija ostvaruje prevagu nad djelom. Razumijevanje umjetničkog djela, njegovo tumačenje i obrazovanje javnosti su ciljevi umjetničke kritike. Autori koji su hvaljeniji u medijima imaju veću popularnost i tako se povećava cijena njihovih djela.
Prosudba djela i umjetnikove namjere se mijenja sa vremenom. Impresionisti u svoje vrijeme nisu imali pozitivne kritike, iako su danas prihvaćeni i cijenjeni. Sličan status danas ima suvremena umjetnost, koja je prihvaćena najviše unutar usko obrazovane struke, ali nema potporu i popularnost šire javnosti što znači da se prosudba i ocjena važnosti i kvalitete djela mijenja iz epohe u epohu i da je zapravo nezahvalno, a ponekad čak i nemoguće donijeti ozbiljnu i objektivnu ocjenu. Kritičar je zapravo posrednik između umjetnika i publike. Objašnjenje samog umjetnika o vlastitom radu može doprinijeti tumačenju djela, ali kako je primjetio Marcel Duchamp mišljenje autora ravnopravno je mišljenju bilo kojeg promatrača umjetnosti.
Sklonosti prema pojedinim djelima i autorima mogu se mijenjati u skladu sa osobnim potrebama, trenutnom modom, javnim ukusom ili čak financijskim interesom. U društvu željnom uvijek novih doživljaja i iskustava stvara se podloga za unosnu komercijalnost. Svijet umjetnosti plodan je prostor i za financijsku zaradu. Likovna djela postižu velike cijene, što je također tema koju obrađuju neki autori.[2]
Konkretan zadatak kritičara je da predoči publici novo djelo koje umjetnik stavlja na javni uvid. S obzirom kako konzumenti umjetnosti nisu u stanju pratiti sva nova izdanja na sceni, kritičar to radi umjesto njih. Čitanjem kritike dobija se približan dojam o sadržaju ali i o kvaliteti dotičnog djela. Osim opisivanja i sažimanja djela kritičar također iznosi ocjenu djela i moguće mane. Ukoliko se radi o etabliranom umjetniku recenzent smješta uradak u opus koji je od ranije poznat stručnoj publici te sagledava djelo u odnosu na prethodno. Recenzija može sadržavati i usporedbe sa sličnim djelima i umjetnicima iz dotičnog žanra. Mišljenje kritičara ne mora se nužno poklapati sa mišljenjem čitatelja. Kritičari sudjeluju u formiranju percepije o novim umjetničkim praksama i kretanjima. I Od kritičara se očekuje obrazovanost i dobro poznavanje žanra o kojem piše. Bolja upućenost kritičara rezultira većim povjerenjem publike.
Pisanje osvrta na kreativna djela zasebna je intelektualna vrsta, koja iziskuje redovito praćenje određene umjetničke scene i redovito izvještavanje javnosti.
Kritika uvijek zahtijeva od umjetnika svježe i originalne ideje kao i praktična ostvarenja. Ona zahtijeva da se isti postulati propituju na nov način, koji prije nije viđen.
Bilješke
- ↑ Opća enciklopedija JLZ svezak 4. Iz-Kzy Zagreb 1978. 630.
- ↑ Primjer Banksyeve Djevojčice s balonom. Nakon prodaje na aukciji slika je djelomično izrezana na uništavaču papira koji je bio skriven u okviru slike. Umjetnik se ovim radim htio narugati zarađivanju velikih svota na jednostavnim slikarskim uratcima.
|